Stručnjaci već dugo upozoravaju na kasnonoćno jedenje, posebice konzumiranje velikih obroka s visokim udjelom masti ili šećera. Sada postoji još jedan razlog da poslušate ovaj savjet – jedenje unutar tri sata prije spavanja najmanje četiri puta tjedno može povećati rizik od raka debelog crijeva.

U nedavnoj studiji istraživači su ispitali 664 osobe koje su bile podvrgnute kolonoskopiji radi otkrivanja raka, otkrivši da je 42 % njih kasno jelo. Ova skupina imala je 46 % veću vjerojatnost od onih koji nisu kasno jeli da im se tijekom postupka otkrije adenom, mala nekancerogena lezija.

Iako adenom nije kancerogen, oko 5 – 10 % može postati kancerogeno s vremenom, a rizik ovisi o njihovom položaju u gastrointestinalnom traktu i veličini. Tijekom kolonoskopije liječnici traže, mjere i broje te lezije.

Činjenice o kolorektalnom raku

Predviđa se da će se do 2030. učestalost raka debelog crijeva kod osoba mlađih od 50 godina udvostručiti.

Edena Khoshaba, glavna istraživačica i studentica medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Rush u Chicagu, primijetila je da se mnoge studije fokusiraju na ono što jedemo, a ne na to kada jedemo.

Uobičajeni prehrambeni savjeti uključuju izbjegavanje crvenog mesa i jedenje više voća i povrća. Međutim, Khoshabino istraživanje imalo je za cilj utvrditi utječe li vrijeme obroka na zdravlje.

Nalazi su pokazali da su oni koji kasno jedu imali 5,5 puta veću vjerojatnost da će imati tri ili više tubularnih adenoma, najčešće vrste polipa debelog crijeva, čak i nakon prilagođavanja prehrane.

Zašto kasno jedenje može povećati rizik od raka debelog crijeva?

Ometanje unutarnjeg sata

Jelo prije spavanja može poremetiti unutarnji sat tijela ili “cirkadijalni ritam“. Ovaj poremećaj ne utječe na središnji cirkadijalni centar u mozgu, koji oslobađa melatonin kako bi potaknuo san, već na “periferni cirkadijalni ritam” u drugim dijelovima tijela.

Gastrointestinalni trakt, dio ovog perifernog sustava, može postati neusklađen ako se jede kasno noću, budući da mozak signalizira noć dok se crijeva ponašaju kao da je dan, objasnila je Khoshaba na konferenciji Tjedna probavnih bolesti u Washingtonu.

Amy Bragagnini, glasnogovornica Akademije za prehranu i dijetetiku, za WebMD komentirala je studiju, ističući da kasnonoćno jedenje doista može poremetiti cirkadijalni ritam. Osim toga, pacijenti često navode da kasno navečer biraju nezdravu hranu, obično bogatu šećerom i masnoćom, što dovodi do prekomjernog unosa kalorija i mogućeg debljanja.

Ova opservacijska studija nije tako opširna kao randomizirana ispitivanja koja raspoređuju sudionike u skupine koje kasno jedu ili ne jedu i uspoređuju ishode tijekom vremena. Još jedno ograničenje, spomenuo je Khoshaba, je oslanjanje na 24-satno prisjećanje sudionika o prehrani, što ne mora uvijek biti točno.

Utjecaj na crijevne bakterije

Bragagnini je naglasila da neki crijevni mikroorganizmi imaju svoje dnevne ritmove, na koje utječe što i kada jedemo. Kasna noćna konzumacija hrane s visokim sadržajem šećera i masti može negativno utjecati na mikrobiom.

Khoshaba i kolege planiraju dalje istraživati ​​periferni cirkadijalni ritam, promjene u crijevnom mikrobiomu i rizik od razvoja metaboličkog sindroma.

Pročitajte i ove članke:

• Kako nastaje rak debelog crijeva? Liječnik otkriva što izaziva treći najčešći rak u svijetu
• Bolovi kod raka debelog crijeva: Pogađa sve više mladih, a evo kako opisuju bol
• Zdravlje debelog crijeva: Na ovih 5 rizičnih čimbenika za razvoj raka možete utjecati.

• istraživanje
• kasnonoćno jedenje
• rak debelog crijeva

Učitaj više izvora