U osoba koje su preboljele koronavirus uočen je dvostruko veći rizik od razvoja opasnih krvnih ugrušaka u plućima u usporedbi s osobama koje se nisu zarazile COVID-om, kao i dvostruko veći rizik od razvoja respiratornih problema, pokazala je nova američka studija.

Istraživanje Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pokazalo je da je svaka peta odrasla osoba u dobi od 18 do 64 godine i svaka četvrta starija od 65 osjetila zdravstvene probleme koji bi mogli biti povezani s COVID-om, a novi rezultati poklapaju se s nalazima prethodnih istraživanja.

Od svih stanja, među odraslim mlađim osobama i starijima od 65 godina najviše se povećao rizik od razvoja akutne plućne embolije ili ugruška u plućnoj arteriji, kao i respiratorni simptomi poput kroničnog kašlja ili otežanog disanja.

Plućna embolija obično se javlja nakon što krvni ugrušak “doputuje” u pluća iz dubokih vena na nogama te može prouzročiti ozbiljne probleme, poput oštećenja pluća, niske razine kisika u krvi, ali i smrtni ishod. 

Pročitajte članak “Plućna embolija – uzroci, simptomi i liječenje“.

Dugotrajni COVID utječe na radnu sposobnost

Studija se temelji na podacima iz više od 350.000 zdravstvenih kartona pacijenata koji su od ožujka 2020. do studenog 2021. bolovali od COVID-a i na zdravstvenim podacima 1,6 milijuna ljudi iz “kontrolne” skupine koji su zatražili liječničku pomoć u istom razdoblju, ali im nije dijagnosticiran COVID.

Stručni tim znanstvenika proučio je podatke o pojavi 26 kliničkih stanja koja su prethodno bila povezana s dugotrajnim COVID-om.

Pročitajte članak “Dugotrajni COVID – post-COVID simptomi kod odraslih i djece i kako ih liječiti?“.

Stanje pacijenata praćeno je mjesec dana od trenutka kada su prvi put prijavili poteškoće koje su osjećali nakon preboljenog COVID-a ili u razdoblju od godinu dana.

Najčešća uočena stanja u objema dobnim skupinama bili su respiratorni problemi i mišićno-koštana bol.

Pojava incidentnih stanja nakon preboljene infekcije može utjecati na radnu sposobnost pacijenta te se odraziti na ekonomsko stanje u obitelji, ali i dodatno opteretiti zdravstvene sustave, napisali su autori.

Ograničenost studije je u tome što u njoj nisu uzeti u obzir podaci o spolu, rasi i geografskoj regiji, kao ni status cijepljenja. Zbog razdoblja u kojem je nastajala, studija nije pokrila ni novije varijante koronavirusa, pojasnili su autori.

Pročitajte i članke:

• Post-COVID sindrom i neurološki simptomi – koje posljedice koronavirus ostavlja na mozgu?
• Simptomi korone po danima – kako se razvijaju i kritični dani
• Kako razlikovati zarazu koronavirusom od prehlade, gripe i alergije?

• koronavirus