Afazija je stečeni gubitak ili poremećaj govora, govornog izražavanja (ekspresija) ili razumijevanja. Uzrokovana je oštećenjem mozga, odnosno centra za govor.

Najčešća je kod odraslih koji su doživjeli moždani udar, ali može biti i posljedica tumora mozga, infekcije, ozljede glave ili različitih demencija.

U nastavku teksta saznajte više o uzrocima, simptomima i liječenju ovog govornog poremećaja.

Glavne vrste afazije

Dvije glavne vrste afazije su:

• Brocina afazija (motorna ili ekspresivna)
• Wernickeova (senzorna) afazija.

Motorna ili Brocina afazija je nemogućnost pronalaženja odgovarajućih riječi u određenom trenutku kada nešto želimo reći, dok je mogućnost razumijevanja očuvana. Popratno se javlja oduzetost desne strane tijela, ruke ili noge. Osoba nema mogućnosti izvođenja svjesnih, namjernih pokreta govornih organa. Osoba je nijema. Ne može ponavljati ni najmanje govorne jedinice.

Senzorna ili Wernickeova afazija je nemogućnost prepoznavanja riječi ili smislenih vidnih i taktilnih informacija dok je produkcija govora uglavnom očuvana. Bit poremećaja je u nerazumijevanju izgovorenih riječi, iako je sluh dobar. Osoba nema problema s govorom/izgovaranjem. Oštećenje može biti blago, pa osoba razumije o čemu se govori, ali i vrlo teško, pa nikako ne razumije pojedine riječi izvan rečenice.

Uz ove glavne vrste, ponekad je moguća i popratna nesposobnost pisanja (agrafija), nesposobnost čitanja (aleksija), nesposobnost računanja (akalkulija), kao i nerazumijevanje svojeg ili tuđeg govora te zamjenjivanje riječi (parafazija).

Ostale vrste afazije

Postoji još nekoliko različitih vrsta afazije s obzirom na veličinu moždanog oštećenja.

• Transkortikalna motorna afazija – pojedinci imaju problema s pronalaskom odgovarajućih riječi u komunikaciji. Zbog toga je govor često prekinut i nepovezan, ali je očuvana sposobnost razumijevanja drugih.
• Transkortikalna senzorna afazija – govor je neoštećen, ali postoje i brojne stanke u komunikaciji zbog teškog pronalaska riječi i oštećenog razumijevanja.
• Globalna ili potpuna afazija – najteži oblik afazije je globalna afazija kod koje su oštećene sve osnovne jezične funkcije, odnosno govor i razumijevanje govora. Prisutne su: aleksija (nesposobnost čitanja), agrafija (nesposobnost pisanja) i akalkulija (nesposobnost računanja).
• Konduktivna afazija – karakterizira nemogućnost ponavljanja nepoznatih fraza i dužih rečenica, a javljaju se i teškoće u imenovanju predmeta. Osobe mogu prepoznati svoje pogreške u govoru, ali ih ne uspijevaju ispraviti.
• Amnestička (nominalna) afazija – nemogućnost prisjećanja odgovarajućih imena za određene predmete, pojmove i ljude, dok je razumijevanje očuvano. 

Kako se afazija manifestira? 

Prvi znaci ovog poremećaja uključuju poteškoće u produkciji i razumijevanju govora, kao i poteškoće s čitanjem i pisanjem.

Neki smatraju da afazija sama po sebi nije bolest, nego simptom oštećenja mozga.

Iako afaziju uglavnom povezuju s ljudima starije životne dobi koji su najčešće suočeni s moždanim demencijama, današnji tempo života uz česte stresne situacije vrlo negativno utječe na normalno funkcioniranje našeg središnjeg živčanog sustava, povećavajući time pojavu poteškoća u izvođenju jednostavnih komunikacijskih vještina, čak i kod mlađe populacije.

Važno je razlikovati afaziju od govornih poremećaja uzrokovanih određenim poremećajem u razvoju, kao i oštećenja motorike mišića (dizartrija i disfonija) koji sudjeluju u govoru i artikulaciji riječi.

Osobe s Wernickeovom afazijom govore bez većih problema, najčešće izgovarajući besmislene fraze, nisu svjesni značenja riječi niti njihovih međusobnih odnosa. Najčešće ove osobe nisu svjesne činjenice da je njihov govor potpuno nerazumljiv drugima. Najčešće je poremećaj praćen ispadom desnog vidnog polja (vidni put se nalazi vrlo blizu oštećenom području).

Osobe s Brocinom afazijom mogu dobro razumjeti i povezivati riječi, no njihova mogućnost stvaranja riječi je smanjena ili nestala. Često je poremećaj praćen smetnjama pisanja (agrafija, disgrafija) koje deprimiraju osobu u pokušajima komunikacije s okolinom. Brocina afazija može uključivati nesposobnost imenovanja predmeta, kao i poremećaj naglašavanja.

Uzroci afazije

Jedan od najčešćih uzroka afazije je moždani udar, međutim, tu su još i:

• bolesti krvnih žila (embolija, tromboza, krvarenja)
• tumori
• infekcije
• traume
• demencije (Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, Pickova bolest itd.).

Posljedica svega je oštećenje funkcije centara za govor u lijevoj hemisferi mozga.

Tip i veličina jezičnih poteškoća uglavnom ovisi o lokalizaciji i veličini oštećenja mozga.

Afazija – simptomi

Simptome afazije nije tako teško prepoznati, pogotovo kad su u pitanju dvije glavne vrste – senzorna i motorna afazija.

Kod osoba s afazijom najčešće možete uočiti:

• nepovezan i besmislen govor
• otežano razumijevanje jednostavnog govora
• smetnje u pisanju, čitanju i/ili računanju
• nemogućnost stvaranja novih riječi
• otežano imenovanje predmeta u okolini
• otežano prisjećanje otprije poznatih pojmova
• potrebno duže vrijeme za odgovore na jednostavna pitanja.

Čim se primijete neki od ovih simptoma koji se učestalo ponavlja, važno je reagirati na vrijeme i zatražiti savjet liječnika kako bi se utvrdilo je li riječ o afaziji.

Afazija – dijagnoza i liječenje

Svaki pojedini slučaj afazije nosi specifičan razvoj poboljšanja govornih mogućnosti i jezičnog stanja. Nažalost, potpuni se oporavak događa vrlo rijetko ili gotovo nikada.

Najjednostavniji način određivanja dijagnoze je verbalna komunikacija s osobom. Spontani razgovor s bolesnikom najbolje pokazuje povezanost rečenica i moguće postojanje pogreški u imenovanju predmeta.

Postoje različiti testovi koji se odnose na govor, imenovanje, razumijevanje, čitanje i pisanje kako bi se utvrdila vrsta afazije i pretpostavila ozbiljnost moždanog oštećenja.

Pomoću neuroloških slikovnih prikaza mozga, kao što su CT ili MR, može se otkriti lokacija ozljede mozga i struktura koja je oštećena.

Kako bi se bolesnik čim prije oporavio, potrebno je provoditi različite govorne terapije s kojima bi trebalo početi čim se jave prvi simptomi. One su najučinkovitiji oblici pomoći osobama koje imaju neku vrstu afazije.

Kod samog liječenja i brzine oporavka, veliku ulogu igra mjesto i veličina oštećenja u mozgu, kao i opće zdravstveno stanje bolesnika te njegova suradnja u provođenju terapija. 

Podrška okoline

Liječenje afazije ne ovisi samo o klasičnim medicinskim pojmovima oštećenja u mozgu. Jako važnu ulogu ima okolina, odnosno osobe od povjerenja koje su bliske bolesniku.

S obzirom na to da je govor najvažnije sredstvo komunikacije među ljudima, oštećenost jezičnih funkcija znači i djelomičnu “odsječenost” od normalnog i uobičajenog društvenog života.

Bolesnik može osjećati strah i nelagodu prilikom sudjelovanja u razgovoru s drugima, stoga je važno pružiti im potporu i svakodnevnu pomoć kako bi oporavak bio što brži.

Kako komunicirati s osobama koje imaju afaziju?

• Ponašajte se prirodno!
• Nemojte se obraćati osobi kao malom djetetu, nego pričajte s njom normalno i jednostavno, pazeći pritom na stišavanje pozadinske buke koja bi mogla ometati bolesnika!
• Dajte im vremena da vam odgovore te ih pohvalite za njihov trud pokušaja govorenja!
• Nemojte zahtijevati komunikaciju zasnovanu samo na govoru, nego dopustite i drugačije načine objašnjavanja kao što su crteži ili geste te nikako ne ispravljajte osobu za svaku riječ koju krivo izgovori!
• Dopustite im da budu neovisni te da sudjeluju u svim kućanskim poslovima i obiteljskim odlukama!
• Budite im podrška i vjerujte u njihov napredak jer je vaša nazočnost i ljubav njihova najučinkovitija terapija!

Afazija – vježbe

Ovisno o vrsti afazije, potrebno je svakodnevno provoditi vježbe kako bi se govorne i jezične poteškoće smanjile.

Vježbe ne smiju trajati predugo jer se osobe brzo umaraju i gube koncentraciju.

Ovo su neke vježbe koje mogu pomoći:

• slušanje govora – pacijent sluša izgovor osobe koja čita određeni tekst i nakon toga treba imenovati predmete koji su prikazani
• govor – dopunjavanje rečenica, slaganje složenijih rečenica, rastavljanje na slogove
• ponavljanje – brojanje, nabrajanje dana u tjednu, ponavljanje riječi i rečenica
• razumijevanje – orijentacija u vremenu i prostoru, razumijevanje uputa, diskriminacija zvukova i predmeta iz okoline
• pisanje – prepisivanje riječi i rečenica, pravilno slaganje i dovršavanje rečenica, davanje pisanih odgovora na pročitani tekst
• čitanje – čitanje jednostavnog i složenog teksta, imenovanje predmeta ili oblika na slici, povezivanje odgovarajuće slike s pročitanim tekstom
• matematika – zbrajanje i oduzimanje, brojanje, dopunjavanje niza brojeva, slušanje brojeva, ostale računske operacije
• pamćenje i slagalice – ponavljanje nepovezanih pojmova, slaganje slika i pojmova prema slijedu događaja, pronalaženje istih slika ili predmeta, raspoznavanje identičnih oblika.  

Zanimljivosti

Prema nekim provedenim istraživanjima u SAD-u u kojima su sudjelovale osobe koje boluju od afazije, otkriveno je kako ti pojedinci izrazito uspješnije prepoznaju obmane i laži koje neka osoba izgovara u određenom trenutku, nego što to mogu prepoznati zdravi pojedinci.

Naime, kod onih vrsta afazije u kojima bolesnik ne razumije izgovorene rečenice, njegova svijest se potpuno usmjerava na neverbalne signale koje vidi. S obzirom na to da su istraživači zaključili da se točnost prepoznavanja laži povećava onda kada je svjesna misao o tome oštećena, osobe s afazijom su prozvane “prirodnim detektorima laži”. 

• afazija
• amnestička afazija
• brocina afazija
• globalna afazija
• govor
• komunikacija
• konduktivna afazija
• motorna afazija
• oštećenje mozga
• potpuna afazija
• razumijevanje
• senzorna afazija
• transkortikalna motorna afazija
• transkortikalna senzorna afazija
• wernickeova afazija