Poznata je narodna poslovica koja glasi: „Doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, a večeraj kao prosjak“. Idealno bi bilo da je se pridržavamo u ovim vrućim ljetnim danima, kada prirodno organizam nema potrebu za velikim unosom hrane.

Koliko je bitna važnost bogatog doručka kojim započinjemo dan i koji nam daje snagu i energiju za obavljanje naših svakodnevnih aktivnosti i obaveza tijekom cijelog dana, svi već dobro znamo.

Stručnjaci i nutricinisti govore kako je ujutro najbolje jesti ugljikohidrate, koji se sporo apsorbiraju, opskrbljuju organizam energijom, čuvaju funkciju živčanog sustava te sudjeluju u stvaranju crvenih krvnih zrnaca.

Navečer su najvažnije bjelančevine, osnovni materijal za izgradnju naših stanica, dok je za ručak, kada nam je metabolizam najaktivniji, potrebno uzimati oboje te se pridržavati osnovnih pravila njihova kombiniranja.

Kvalitetan doručak

Ujutro je svakako bitno da, nakon stanja mirovanja našeg organizma tijekom noći, prvo aktiviramo metabolizam tako da popijemo 1 – 2 dl vode, dok oni sa želučanim problemima ili povećanim lučenjem želučane kiseline mogu popiti i mlaku ili toplu vodu. Dodatno možete alkalizirati tijelo tako da popijete veliku čašu tople vode s iscijeđenim limunom.

Uz to, možete ujutro popiti i svježe iscijeđeni prirodni sok, a sve to kako bi, između ostaloga, potaknuli otklanjanje toksina i nusproizvoda iz organizma kroz jutarnju nuždu.

Zatim je dobro doručak pojesti u roku od sat vremena nakon buđenja.

Jogijski doručak za energiju i zdravlje

Jogijski doručak je vrlo poznat i zasitan jutarnji obrok, koji će vam dati puno energije, prijeko potrebnih vitamina, minerala i ostalih hranjivih sastojaka u vrlo maloj količini obroka, držat će vas sitima do ručka, bez potrebe da grickate nešto usput.

Može se pripremiti tako da u malenu posudu za doručak stavimo dvije jušne žlice zobenih pahuljica ili pšenice koju smo namočili preko noći te ujutro prokuhali samo 5 minuta, zatim po jednu žlicu mljevenog lana i sezama, mljevenih oraha ili badema, malo suhih grožđica, brusnica ili drugog suhog voća, jednu jušnu žlicu meda te po ukusu dodamo začine kao što je cimet. U tu smjesu dolijemo vrlo malo tople vode, tek toliko da možemo dobro promiješati sastojke.

Pritom imajte na umu da dodajući npr. orahe u ovaj jutarnji obrok, količina od šest do osam oraha dnevno može zadovoljiti čovjekove potrebe za mineralima, a u orahu ima, primjerice, magnezija, cinka, sumpora, fosfora, joda, nezasićenih masnih kiselina i vitamina.

Bademi su, pak, bogatiji kalcijem od drugog orašastog voća, dok su lješnjaci bogati vitaminom C, kalcijem i željezom, a preporučuju se i za uklanjanje žgaravice.

Općenito orašasti plodovi poboljšavaju rad srca i krvnih žila, ali i povećavaju razinu serotonina, stoga se bolje nosimo sa depresijom i nervozom, kada ih unosimo. Osim prethodno navedenog općenito su bogati vlaknima, bakrom, folatima i angininom. Anginin je aminokiselina bitna u održavanju imuniteta.

Pšenica je danas u svijetu najvažnija od svih žitarica, a cijelo zrno pšenice sadrži 70,7% ugljikohidrata, 10,2% bjelančevina, oko 2% masti, 1,7% minerala, vitamine B, E, D, K i provitamin A (koji se od svih žitarica nalazi jedino u pšenici). Od minerala najviše sadrži fosfor (50%) i kalij (20- 30%), zatim željezo, magnezij i kalcij stoga je dobra protiv iscrpljenosti i neraspoloženja, jača imunitet, pospješuje rast i razvoj organizma.

Pročitajte više:

• Zdrava prehrana: Savjeti za zdrav i ukusan međuobrok (2. dio)
• Zdrava prehrana: Savjeti za zdravu i ukusnu večeru (3. dio)

• doručak
• večera
• zdrava prehrana