Nuhalni nabor – mjerenje, vrijednosti i pouzdanost

Budite prvi i komentirajte!
2 min čitanja

Marija Šimunić

mag. psych.

Nuhalni nabor je nakupina tekućine (limfe) u potkožnom tkivu nuhalne regije, odnosno na području stražnjeg dijela vrata fetusa.

Mjerenje nuhalnog nabora se obavlja tijekom redovitog ultrazvučnog pregleda trudnice, a vrijednosti veće od normalnih upućuju na povećan rizik za kromosomske abnormalnosti (npr. Downov sindrom) ili urođene srčane mane.

Mjerenje se obavlja između 11. i 14. gestacijskog tjedna i nije invazivna metoda, odnosno ne predstavlja nikakvu opasnost za bebu ili trudnicu.

Mjerenje nuhalnog nabora

Ultrazvučni pregled nuhalnog nabora podrazumijeva mjerenje tekućine u stražnjem dijelu bebina vrata. Svi fetusi imaju nešto tekućeg sadržaja u tom području, no on je nešto veći kod fetusa s potencijalnim kromosomskim abnormalnostima ili srčanim anomalijama.

Nuhalni nabor se uglavnom mjeri abdominalnim ultrazvukom, rjeđe vaginalnim. Mjerenje je dio redovitog ginekološkog pregleda trudnice, nije bolno i opasno, niti za majku, niti za dijete.

Nuhalni nabor – oznaka i vrijednosti

Normalne vrijednosti nuhalnog nabora su manje od 3 milimetra. Veće vrijednosti upućuju na povećan rizik od određenih bolesti, najčešće bolesti s poremećajem kromosoma (Downov, Edwardsov, Patauov sindrom).

Povećan rizik ne znači nužno i dijagnozu kromosomskog poremećaja. Trudnica se u tom slučaju upućuje na test pod nazivom kombinirani probir. Radi se o neinvazivnoj metodi, dakle nema opasnosti za majku i dijete.

Kombinirani probir se radi između 11. i 14. tjedna trudnoće te uključuje:

dob majke,
ultrazvučni nalaz debljine nuhalnog nabora,
biokemijske parametre: mjerenje razine hormona iz majčine krvi.

Određuje se razina slobodne beta podjedinice hCG-a i PAPP-A (plazmatski protein trudnoće A). Kod trudnoća sa sindromom Down razina beta-hCG-a je uglavnom povišena, dok je razina PAPP-A snižena.

Probir koji se temelji samo na dobi majke otkriti će 30% fetusa s Downovim sindromom, onaj na temelju biokemijskih parametara će otkriti njih 60%, a probir na temelju mjerenja debljine nuhalnog nabora otkriva 80% plodova. Kombinacija ove tri metode je najpouzdanija i otkriva 90% trudnoća s kromosomskim abnormalnostima.

Bitno je naglasiti da se rezultat kombiniranog probira izražava u obliku rizika postojanja bolesti, dakle ovim se ne može potvrditi ili isključiti postojanje bolesti. Za orijentaciju: rizik 1:300 znači da će od 300 žena s istim rezultatima jedna imati dijete s kromosomskim poremećajem.

U slučaju visokog rizika, trudnica se dalje šalje na pretrage, odnosno genetske testove. Radi se o invazivnim metodama (amniocenteza, biopsija korionskih resica) ili neinvazivnim metodama iz krvi majke (NIFTY, Harmony, itd.).

Ako je rizik umjeren, rade se dodatne ultrazvučne pretrage kako bi se procijenili određeni anatomski parametri (prisutnost i duljina nosne kosti, frontomaksilarni kut, protok kroz ductus venosus, protok kroz trikuspidnu valvulu).

Pouzdanost mjerenja nuhalnog nabora

Mnogi doktori ohrabruju preplašene trudnice naglašavajući kako je mjerenje nuhalnog nabora subjektivno te da se ponekad može dogoditi i pogreška pri mjerenju.

Nadalje, bitno je naglasiti da nalaz povećanog nuhalnog nabora ne znači nužno i dijagnozu neke bolesti te da je potrebno provesti daljnje, u članku opisane, dijagnostičke metode.