Bojite kosu godinama? Znanost upozorava na rizike o kojima se rijetko govori

boje za kosu mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje

Na društvenim mrežama bojenje kose često izgleda bezazleno i zabavno – jarke boje, sjajni pramenovi i brze transformacije. No, sve češće se pojavljuju i upozorenja da boje za kosu mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje, uključujući povećan rizik od raka i problema s reproduktivnim zdravljem.

Ako ste među velikim brojem žena koje redovito boje kosu, vjerojatno se pitate – koliko je to doista sigurno? Stručnjaci upozoravaju da, iako još uvijek nemamo sve odgovore, postojeći znanstveni podaci daju dovoljno razloga za oprez.

Zašto se boje za kosu smatraju rizičnima?

Problem nije u tome što boja radi vašoj kosi, već što se događa kada kemikalije dođu u kontakt s kožom vlasišta.

Vlasište je bogato krvnim žilama, što znači da se tvari iz boje mogu apsorbirati kroz kožu i završiti u krvotoku.

Istraživanja su pokazala da osobe koje boje kosu imaju značajno drukčije razine određenih kemijskih metabolita u krvi u usporedbi s onima koje ne koriste boje za kosu.

Iako to samo po sebi ne dokazuje bolest, studije koje prate veće skupine ljudi pronašle su povezanost između učestalog bojenja kose i određenih zdravstvenih problema.

Povezanost s rakom i hormonalnim poremećajima

Pregled gotovo stotinu znanstvenih radova je pokazao da žene koje koriste trajne ili polutrajne boje za kosu već nakon 1 – 2 bojanja imaju blago povećan rizik od raka dojke.

Kod onih koje su kosu bojale desetke puta taj se rizik značajno povećava. Trajne boje povezane su i s višestruko većim rizikom od raka mokraćnog mjehura kod osoba s određenim genetskim predispozicijama.

Stručnjaci ističu da se rizik povećava s vremenom – što se tijelo dulje i češće izlaže tim kemikalijama, veća je vjerojatnost negativnih učinaka.

Koje su kemikalije problematične?

Trajne boje za kosu prodiru duboko u vlas i sadrže tzv. aromatske amine – kemikalije koje pomažu da se boja “zadrži”, ali mogu oštetiti DNK i potaknuti nastanak mutacija.

Osim toga, neke od tih tvari mogu oponašati ili blokirati hormon estrogen, što može utjecati na hormonalnu ravnotežu i reproduktivno zdravlje.

osobe koje boje kosu imaju značajno drukčije razine određenih kemijskih metabolita u krvi
FOTO: Shutterstock

Jedno novije istraživanje je povezalo korištenje boja za kosu s povećanim rizikom od mioma maternice – benignih, ali često bolnih izraslina koje mogu utjecati na plodnost. Iako se privremene boje obično smatraju sigurnijima, rezultati istraživanja doveli su i tu pretpostavku u pitanje.

Jesu li današnje boje sigurnije nego prije?

Iako se dio istraživanja temelji na starijim podacima, osnovni sastav boja za kosu nije se bitno promijenio. Istina je da su neki izrazito kancerogeni sastojci uklonjeni nakon 1980-ih, no određene sumnjive tvari, poput p-fenilendiamina (PPD), i dalje se nalaze u mnogim proizvodima.

Postoje prijedlozi zakona koji bi dodatno ograničili uporabu potencijalno štetnih sastojaka, ali stručnjaci upozoravaju da zamjenske kemikalije nisu nužno sigurnije.

Kako smanjiti rizik ako bojite kosu?

Iako nije jednostavno reći koja je boja “najsigurnija”, možete poduzeti nekoliko koraka kako biste smanjili potencijalni rizik:

  • pažljivo čitajte deklaracije – izbjegavajte proizvode koji sadrže PPD i slične aromatske amine, amonijak ili natrijev lauril sulfat
  • birajte biljne i prirodnije boje – često sadrže manje problematičnih kemikalija
  • rjeđe bojite kosu – produžite razmak između bojanja i izbjegavajte česte promjene boje
  • zaštitite kožu – prije bojanja nanesite tanki sloj vazelina uz rub vlasišta i uvijek nosite rukavice
  • ne kombinirajte više tretmana – istovremeno korištenje boja i kemijskih ravnanja može dodatno povećati rizik
  • ne počinjite prerano – djeca i tinejdžeri posebno su osjetljivi na tvari koje utječu na hormone.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Greene, R. K. i sur. (2026). Association between hair dye use and human cancers: A systematic reviewJAAD International, 24: 205–233.
  2. Schildroth, S. i sur. (2026). A prospective study of hair dyes and uterine leiomyomata incidence in the study of environment, lifestyle, and fibroids. Fertil. Steril., 125(1): 94–105.
  3. Stewart, J. (2025). Hair Dye and Your Health: What’s New? WebMD.
  4. Lim, J. i sur. (2023). Serum metabolomic profile of hair dye use. Sci. Rep., 13: 3776.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu