Ozonski omotač je jedan sloj Zemljine stratosfere koji apsorbira većinu ultraljubičastog zračenja te je ključan u zaštiti Zemlje i njezinih stanovnika od štetnog dijela sunčevih zraka. Kasnih 1970-ih primijećene su tzv. ozonske rupe, tj. područja omotača u kojima je ozon tanji. Zaštita ozonskog omotača stoga predstavlja izrazito važnu stavku za održanje našeg zdravlja.

Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja obilježava se 16. rujna s ciljem podizanja svijesti o značaju ozonskog omotača i njegovoj zaštiti u javnosti. Ovaj dan obilježava se povodom Montrealskog protokola usvojenog 16. rujna 1987. godine. Više o Međunarodnom danu zaštite ozonskog sloja možete saznati na stranicama kao što su Državni hidrometeorološki zavod ili Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

U nastavku vam donosimo više o važnosti zaštite ozonskog omotača te načine na koje svatko od nas može doprinijeti tome.

Zaštita ozonskog omotača – važnost

Ozon je prirodni plin koji se nalazi u troposferi, tj. prizemnom dijelu Zemlje, gdje nije poželjan, i stratosferi, gdje čini ozonski omotač i štiti Zemlju od ultraljubičastog zračenja. Oštećenje na ozonskom omotaču javnosti je prvi put predstavljeno kroz članak objavljen 1985. godine u časopisu Nature.

“Ozonska rupa” je naziv koji se koristi za oštećenje u ozonskom omotaču, a radi se o dijelovima omotača u kojima je ozon tanji. Istraživanja pokazuju da su ozonske rupe uzrokovane ljudskim djelovanjem, primarno upotrebom klorofluorougljika (CFC).

Raspad ozonskog omotača rezultira smanjenom apsorpcijom ultraljubičastog zračenja koje, posljedično, dopire do površine Zemlje u većem intenzitetu. Povećana izloženost ultraljubičastim zrakama ima brojne razorne posljedice za cjelokupni ekosustav te može imati negativne posljedice na ljudske zalihe hrane. Dugotrajna izloženost ultraljubičastom zračenju izrazito je opasna i za ljudsko zdravlje te je povezana s:

• povećanim rizikom od raka kože
• smanjenim imunološkim odgovorom na infekcije
• razvojem katarakte
• preranim starenjem.

Kako možete doprinijeti zaštiti ozonskog omotača?

Istraživanja upućuju na to da do oštećenja ozonskog omotača dolazi ljudskim djelovanjem. Pri proizvodnji brojnih proizvoda koriste se klorofluorougljici koji uzrokuju oštećenja u ozonskom sloju. Koriste se jer su jeftini i nezapaljivi, a nalaze se npr. u rashladnim sredstvima i proizvodima od plastike.

Dokumenti koji predstavljaju prekretnice u zaštiti ozonskog omotača su Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača i već spomenuti Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač. Inicijalno su ga potpisale 22 zemlje, a danas Montrealski protokol broji 197 zemlja članica, među kojima je i Hrvatska.

Protokolom se propisuje ukidanje upotrebe freona i halona (oblici klorofluorougljika) koji su odgovorni za oštećenje ozonskog omotača. Dosad je čak 146 zemalja smanjilo potrošnju spomenutih štetnih tvari.

Državni hidrometeorološki zavod na svojoj stranici prenosi sljedeće:

Zahvaljujući smanjenoj i kontroliranoj upotrebi štetnih tvari, ozonska se rupa na nekim dijelovima smanjila. Ozonski sloj u dijelovima stratosfere oporavlja se za 1 – 3 % svakih 10 godina od 2000. godine. (…) Znanstvenici također ističu, ako se nastavi sa smanjenjem upotrebe navedenih kemikalija, ozon bi se mogao potpuno oporaviti do 2070. godine.

Iako se Montrealskim protokolom nastoji oporaviti ozonski omotač na globalnoj razini, postoje radnje kojima i vi kao pojedinac možete doprinijeti smanjenju oštećenja. Koraci “malih ljudi” su izrazito važni kako bi se ozonski omotač što efektivnije i brže oporavio te kako bismo smanjili negativne posljedice koje oštećenje ima na naše zdravlje.

Efektivne radnje kojima možete doprinijeti smanjenju prizemnog (štetnog) ozona i zaustaviti oštećivanje ozona u stratosferi su sljedeće.

• Izbjegavajte kupovinu proizvoda koji sadrže CFC spojeve – iako vlasti nastoje ograničiti količinu CFC spojeva u proizvodima, oni nisu u potpunosti izbačeni iz optjecaja. Često se nalaze u proizvodima koji dolaze u limenkama pod pritiskom, poput laka za kosu ili dezodoransa, stoga odaberite alternative (poput dezodoransa u sticku). CFC spojevi se često nalaze i u aparatima za gašenje požara, ali možete potražiti modele koji ih ne sadrže.
• Smanjite upotrebu automobila – upotrebu automobila što je više moguće zamijenite pješačenjem, bicikliranjem i/ili javnim prijevozom.
• Smanjite konzumaciju mesa – meso i mesna industrija odgovorni su za proizvodnju velike količine dušikovog oksida, CFC spoja koji oštećuje ozonski omotač.
• Kupujte lokalnu hranu – odaberite namirnice koje se proizvode što bliže vama, kako biste podržali proizvodnju lokalne hrane i smanjili količinu dušikovog oksida koji se potroši na transport hrane.

Ozonski omotač polako se oporavlja, a ljudi, tvrtke i vlade moraju nastaviti raditi na kontroli onečišćenja i zaštiti ozonskog omotača.

Pročitajte i članke:

• Zagađenje okoliša – kako zagađujemo okoliš i kako smanjiti zagađenje okoliša?
• Često bacate hranu? Riješite se navika štetnih za naš planet! Napravite ove promjene u kuhinji i doprinesite očuvanju okoliša
• Obnovljivi izvori energije: Ne zagađuju okoliš, besplatni su i možete ih postaviti u kućanstvo! Evo koji su, koje su njihove prednosti i kako do poticaja.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Tri slasna recepta

Božićni bezglutenski kolači food blogerice Adrijane

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja