Ozonski omotač polako se, ali primjetno oporavlja, a ovim bi se tempom “ozonska rupa” iznad Antarktika, na mjestu na kojem je sloj najtanji mogla u potpunosti popuniti za otprilike 43 godine, istaknuto je u novom izvješću Ujedinjenih naroda.

Znanstvena procjena koja se provodi svake četiri godine pokazala je da se zaštitni omotač oporavlja, više od 35 godina otkako je postignut globalni dogovor o tome da se više ne proizvode i ne upotrebljavaju kemikalije koje nagrizaju sloj ozona u Zemljinoj atmosferi.

Ozonski omotač ključan je jer štiti život na Zemlji od štetnog ultraljubičastog zračenja, a stručnjaci ga povezuju s nastankom raka kože i katarakte te ga dovode u vezu s oštećenjem usjeva.

Paul Newman, jedan od znanstvenika koji su sudjelovali u procjeni, ističe:

Vidimo da se stvari popravljaju u gornjoj stratosferi i u području ozonske rupe.

Stanje je najteže na Antarktiku

Rupa u ozonskom omotaču nastala je onečišćenjem koje je uzrokovao čovjek, posebice klorofluorougljicima (CFC) koje su nekoć ispuštali hladnjaci.

Premda je prema izvješću predstavljenom na konvenciji Američkog meteorološkog društva u Denveru napredak prilično spor, vijest ohrabruje. 

Naime, globalna prosječna količina ozona na visini od 30 km atmosfere neće se vratiti na razine prije razrjeđivanja iz 1980. do otprilike 2040. godine, stoji u izvješću te se naglašava da se na Arktiku neće vratiti u normalu sve do 2045.

Još je teže stanje na Antarktiku, gdje je ozonski sloj toliko tanak da je u njemu nastala golema rupa koja se neće u potpunosti oporaviti do 2066. godine.

Znanstvenici i zagovornici zaštite okoliša pozdravljaju nastojanje da se ozonska rupa smanji te je smatraju jednom od najvećih ekoloških pobjeda čovječanstva.

Godine 2016. Sporazumom iz Kigalija predviđeno je i postupno izbacivanje iz upotrebe hidrofluorougljika (HFC), iznimno štetnih plinova za klimu koji se koriste u hladnjacima i u klima uređajima. Bude li se sporazum poštovao, mogao bi smanjiti globalno zatopljenje za 0,5 °C do 2100. godine, procijenili su stručnjaci.

Pročitajte članke:

• Zagađenje okoliša – kako zagađujemo okoliš i kako smanjiti zagađenje okoliša?
• Nazire se kršenje Pariškog sporazuma: 1,5 °C je točka u kojoj će klimatski utjecaji postati sve štetniji

Trebamo poduzeti još neke hitne radnje

Ozonski omotač se prostire u donjem sloju stratosfere oko 10 – 50 km iznad Zemlje. Njegova debljina varira ovisno o mjestu i godišnjem dobu. 

Glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije, prof. Petteri Taalas, dodaje:

Poduzete aktivnosti predstavljaju presedan kada je posrijedi klimatsko djelovanje. Uspjeh koji smo postigli da bismo postupno isključili kemikalije koje proždiru ozon pokazuje nam što se može i mora hitno poduzeti – smanjiti korištenje fosilnih goriva, smanjiti emisiju stakleničkih plinova i na taj način ograničiti globalni porast temperature.

Na znakove ozdravljenja ozonskog omotača znanstvenici su ukazali još prije četiri godine, no tada su rezultati bili preliminarni i ne toliko značajni. Newman se tu nadovezao:

No, brojke koje se odnose na oporavak ozonskog omotača sada su se poboljšale i stabilne su.

Pročitajte članak “Strašni podaci: Zbog zagađenja zraka prerano umrlo gotovo 240.000 Europljana!“.

Zbog ovoga se svake godine mnogi spase od raka kože

Dvije glavne kemikalije koje proždiru ozon nalaze se u nižim razinama atmosfere, ističe Newman, glavni znanstvenik za ovu tematiku u NASA-inu Goddard Space Flight Centru.

Razine klora pale su za 11,5 % u odnosu na vrhunac iz 1993., a razine broma, koji je učinkovitiji kada je riječ o uništenju ozona, ali se nalazi na nižim razinama, pale su za 14,5 % od vrhunca iz 1999., stoji u izvješću.

Newman je zaključio:

Činjenica da su razine broma i klora prestale rasti i da padaju pravi je dokaz učinkovitosti Montrealskog protokola.

Direktorica Programa Ujedinjenih naroda za okoliš Inger Andersen je dodatno naglasila:

Zbog ovakvih nastojanja i aktivnosti svake godine od razvoja raka kože spase se dva milijuna ljudi.

Premda je izvješće predstavljeno kao dobra vijest, znanstvenici upozoravaju da bi geoinženjerski projekti čija je svrha ograničiti globalno zagrijavanje mogli ugroziti taj napredak jer imaju neželjeni učinak. 

Pročitajte i članke:

• Najveća prijetnja klimi: Tri petine svjetskih emisija metana posljedica su ljudskih aktivnosti, potrebne hitne mjere
• Ekološki otisak: Kako izračunati vlastiti utjecaj na Zemlju i kako ga smanjiti
• Planet Zemlja – ima li budućnosti i kako zaštititi planetu Zemlju?