Hrvatski pionir u odvojenom prikupljanju otpada sa stažem od 18 godina je otok Krk. Dosegnuo je visokih 60 %, a cilj mu je 70 – 75 %, što će mu omogućiti da što manje preostalog, miješanog komunalnog otpada odvozi u centar Marišćinu gdje za njega plaća 130 eura po toni.

Sustav odvojenog prikupljanja otpada za grad Krk i šest otočkih općina provodi komunalno društvo Ponikve Krk. 

Da bi taj sustav bio cjelovit, pomoćnik direktora Ivan Jurešić kaže da uz kamione i raznobojne kante te podzemne i polupodzemne spremnike imaju i sustav za sortiranje i kompostiranje koji su izgradili 2005. kako bi ono što njihovi korisnici odvojeno prikupe mogli obraditi i poslije plasirati kao sekundarnu sirovinu.

Kaže da iako su im ulazni troškovi veći nego zarada od prodaje sirovina, opet su manji od odvoza svega toga u Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćinu.   

Preostali dio, odnosno miješani komunalni otpad unazad tri godine više ne odlažu na odlagalište na Krku, nego ga, u skladu sa zakonskom obavezom, moraju odvoziti u centar Marišćinu.  

Jurešić ističe:

Na otoku Krku 60 % otpada odvajamo, a 40 % ostatnog dijela odvozimo u Marišćinu. Naš zadatak je da unaprijedimo sustav odvojenog prikupljanja otpada jer je svaka tona otpada koju odvozimo u Marišćinu za nas trošak od 130 eura po toni.

Počeli s 13 % odvojenog otpada

Otpad su odvojeno počeli prikupljati 2005., počeli su s 13 – 15 %, u vrijeme kada je to bila zakonska obaveza samo na papiru. Ustanovili su problem s kapacitetom svojeg odlagališta i shvatili da ako se žele ozbiljnije baviti turizmom, moraju nešto ozbiljnije poduzeti.  

Jurešić je rekao:

Naš primarni cilj je bio smanjiti količine otpada koje se odlažu na odlagalište i da dočekamo izgradnju centra Marišćina, jer je Ministarstvo još 1996. odredilo da će u Hrvatskoj postojati centri. Marišćina u Rijeci otvorena je tek 2018. pa je imala nekih problema u radu, a ima ih i dan-danas.  

Na Krku su iz godine u godinu povećavali postotke odvojeno prikupljenog otpada, sada im je cilj dostići 70 – 75 %, a u tome im je važna i edukacija stanovnika. Provode je s djecom, a imaju i eko-patrole koje su na raspolaganju otočanima u davanju savjeta. Besplatno im i dijele kompost. 

Svako kućanstvo i svaki gospodarski subjekt na otoku ima pet kanti – plavu na papir i karton, žutu za plastiku i sitne metale, smeđu za biootpad, crnu za staklo i zelenu za miješani komunalni otpad. Imaju i poluukopane i ukopane spremnike na koje će postaviti “otpadomjere”, koji će očitati karticu korisnika i evidentirati njegovu količinu otpada.   

Četiri kante, one koje zovu “korisni otpad”, dovoze u svoje reciklažno dvorište, a peta s miješanim komunalnim otpadom se putem pretovarne stanice odvozi u centar Marišćinu. 

U reciklažnom dvorištu na Krku nalazi se sortirnica gdje se papir i karton dodatno sortiraju na još tri frakcije, a plastika i metali na još pet frakcija. Sortirani otpad se zatim balira, preša i mota u kocke te predaje trgovcu.

U reciklažnom dvorištu nalazi se i kompostana, gdje se od biootpada dobiva kompost. Zelenilo, panjevi i granje se melju i plasiraju uglavnom u Sloveniju i Austriju za toplane, za grijanje. 

Tvrtka Ponikve ima i tri solarna panela – na zgradi sortirnice od 136 kW, na zgradi pretovarne stanice od 75 kW i na upravnoj zgradi, nadstrešnici na parkiralištu od 45 kW. Time pokriva oko 80 % svojih potreba za strujom.

Ostala “zelena” postignuća

Otok Krk ima i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda – zasad mehaničke, a do ljeta 2024. bit će pušteni u funkciju i biološki. Na otoku je 19.800 stanovnika, a tijekom ljeta 130 – 140.000.

I gradonačelnik Krka Darijo Vasilić ponosan je na postignute rezultate u odvajanju otpada.

Ističe i ostala “zelena” postignuća – uveli su LED rasvjetu, kao i elektromobilnost čime su sve terenske službe, a i gradonačelnika opremili s elektrovozilima.

Na otoku su izgradili 11 javnih elektro punionica, grade ih još, i na njima se besplatno pune elektroautomobili od 1. listopada do 1. travnja. Na sedam lokacija izgradili su punionice za elektrobicikle, a takvi bicikli mogu se i iznajmljivati. Na puno javnih objekata postavili su solarne elektrane, na brdu iznad Baške bit će od pet megavata i razmatra se da je izgrade kao komunalnu u kojoj bi osnivačka prava imale sve lokalne samouprave.

Kaže da već sada jako puno građana proizvodi toplu vodu preko solarnih panela na svojim krovovima, ali u manjem broju i struju, i to zbog birokratski zahtjevne procedure HERA-e i HEP-a. Razmišljaju i o gradnji vjetroelektrane na lokacijama s jakim udarima vjetra. 

Vasilić je naglasio i činjenicu da je Krk grad s najvećim rastom broja stanovnika od svih gradova u Hrvatskoj. Na popisu stanovništva 2011. imao je 6.250 stanovnika, a 2021. 6.850. Ima i najmanju stopu iseljavanja te rast nataliteta.

Krk je odabran da bude “Zeleni grad prijatelj” na ovogodišnjoj 25. obljetnici Zbora novinara za okoliš i dodjele “Velebitske degenije”, nagrade koju dobivaju novinari i fotoreporteri za najbolje radove s područja zaštite okoliša i prirode koja će biti 21. travnja, uoči Dana planeta Zemlje. 

Pročitajte i ove članke:

• Hrpa lokacija za “punjenje baterija”: Znate li koji je najzeleniji grad u Hrvatskoj?
• Ekološki otisak: Kako izračunati vlastiti utjecaj na Zemlju i kako ga smanjiti
• Zabrinjavajući podaci: Potrošnja plastike u svijetu i plastični otpad utrostručit će se do 2060.