Jeste li znali da je Hrvatska, s još 16 drugih država članica, dobila opomenu od Europske komisije zbog neprovođenja Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu (SUP Direktiva)? Unatoč postojanju Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21), koji je usklađen s Direktivom, mnoge zabrane iz Zakona se ne provode.

Javna događanja očiti su dokaz neprovođenja SUP direktive. Festivali, koncerti, sajmovi i sportski događaji često koriste ogromne količine jednokratnih plastičnih čaša, pribora za jelo i drugih proizvoda.

Što je zabranjeno Zakonom?

Evo koje je jednokratne plastične predmete zabranjeno stavljati na tržište u Hrvatskoj:

• pribor za jelo (vilice, noževi, žlice, štapići za jelo)
• tanjuri
• slamke
• štapići namijenjeni pričvršćivanju na balone i njihovu pridržavanju
• žličice za napitke
• spremnici za hranu izrađeni od ekspandiranog polistirena, tj. posude kao što su kutije, s poklopcem ili bez njega, koji se upotrebljavaju za držanje hrane
• spremnici za napitke i čaše izrađene od ekspandiranog polistirena, uključujući njihove čepove i poklopce.

Često se takvi proizvodi koriste upravo na javnim događanjima. Možete li se sjetiti kad ste i gdje vidjeli da se ovi proizvodi koriste?

Zbog količine jednokratne plastike koja se koristi i količine otpada koji posljedično nastaje, javna događanja predstavljaju jednu od većih prepreka za kvalitetno upravljanje otpadom. S obzirom na opomenu i ozbiljnost globalnog izazova zagađenja plastikom, za očekivati je stroži nadzor i provjere koriste li se navedeni predmeti.

Javna događanja – generatori jednokratne plastike

Zbog velikog broja pružatelja usluga, različitih vrsta usluga i proizvoda koji se nude te zbog velikog broja posjetitelja, organizatori često pribjegavaju najpraktičnijim trenutnim rješenjima – jednokratnim plastičnim čašama.

Ugostitelji pribjegavaju praktičnim i jeftinim rješenjima zbog obujma javnih događanja, ali i zbog toga što im distributeri pića često daju jednokratne čaše besplatno.

No, to nije tako. Sunce već godinama upozorava na problem zagađenja i važnost smanjenja jednokratne plastike i otpada općenito. Imajte na umu da se većina plastike ne može reciklirati i da je sva plastika ikad proizvedena još uvijek na Zemlji. Mikroplastiku nalazimo u tlu, moru, čak i u hrani.

Generiranje otpada na javnim događanjima izazov je s kojim bi se organizatori i posjetitelji morali suočiti što prije. Izračunali smo da se za vrijeme Adventa na jednoj adventskoj kućici potroši minimalno 100 jednokratnih čaša dnevno. Kad bi se koristila višekratna rješenja, samo za vrijeme Adventa uštedjelo bi se i više od 3.000 čaša po kućici.

Alternativna rješenja

Ugostitelji se često pitaju postoji li praktično alternativno rješenje. Postoji! Višekratna rješenja uvijek su bolja opcija i dugoročno isplativija. Višekratni proizvodi kvalitetniji su, praktičniji, smanjuju nepotrebno generiranje otpada, a kada se radi o manifestacijama, mogu poslužiti i kao dodatno marketinško sredstvo i suvenir koji će posjetitelje podsjećati na iskustveni doživljaj.

Umjesto proizvoda od jednokratne plastike, moguće je koristiti i predmete od kompostabilnih materijala. Pritom treba biti iznimno pažljiv i dobro proučiti sastav takvih proizvoda kako ne bismo upali u zamku greenwashinga.

Iako je ustaljeno mišljenje kako su sve papirnate čaše kompostabilne, to nije istina. Određene papirnate čaše imaju i sloj plastike te opasne PFAS kemikalije i upravo se zbog takvog sastava, prema EU direktivi, svrstavaju u jednokratnu plastiku.

Primjeri dobre prakse: višekratne čaše

Hrvatska tvrtka CupUp proizvodi višekratne polipropilenske personalizirane čaše koje dostavlja na potrebne lokacije. Mnogi organizatori raznih manifestacija diljem cijele Hrvatske koriste ovakav sustav kaucije po kojem posjetitelji na početku kupuju čašu za koju mogu dobiti na kraju povrat novca ili je pak mogu ponijeti kući.

Najveće javno događanje bez jednokratne plastike u Splitu je na Poljudu. Naime, za vrijeme nogometnih utakmica Hajduka navijači uzimaju na kauciju višekratne plastične čaše koje mogu zadržati kao suvenir. S obzirom na broj ljudi koji dolaze na utakmice, ovo je primjer koji najbolje potvrđuje kako je ovakav ekološki način organizacije itekako moguć, a i isplativ.

Zadvarski šušur, program koji općina Zadvarje organizira svakog ljeta, također je primjer dobre prakse jer svojim posjetiteljima osigurava višekratne plastične čaše po sustavu kaucije. Posjetitelji kupnjom ulaznice za koncerte koji su dio programa dobiju čašu, a moguće je kupiti i dodatne čaše po cijeni od dva eura.

Koncerti u organizaciji Tvrđave kulture Šibenik od 2020. također imaju praksu korištenja višekratnih čaša po sustavu kaucije. Tvrđava kulture Šibenik je javna ustanova koja upravlja Tvrđavom sv. Mihovila, Tvrđavom Barone, Tvrđavom sv. Ivana, Kućom umjetnosti Arsen i Hrvatskim centrom koralja Zlarin.

Godišnje organiziraju 500 – 600 događanja, a izrazito su ponosni na činjenicu da je Šibenska Adventura prvi adventski sajam bez plastike, čime godinama sprječavaju da više od 200.000 plastičnih čaša, tanjura i pribora završi u prirodi.

San Sustipanske noći već je drugu godinu za redom splitski primjer dobre prakse organizacije javnog događanja koje promovira korištenje višekratnih plastičnih čaša i sustav kaucije. I ne samo to, ove godine u okviru festivala dijelile su se i papirnate pepeljare.

Također, bilo je zabranjeno unošenje plastičnih i staklenih boca, što su kontrolirali redari na ulazu, a tijekom cijelog festivala bio je prisutan i čuvar prirode iz Javne ustanove Park šuma Marjan pod čijom je nadležnošću ovo područje.

Primjeri dobre prakse: staklo

Mnogi su i primjeri manifestacija koje svojim posjetiteljima nude staklene čaše, također po principu kaucije. Tu se najčešće radi o specijaliziranim događanjima poput festivala piva ili vina.

Primjerice, SMASH Split Beer Fest svojim posjetiteljima uz ulaznicu daje višekratne staklene SMASH čaše u kojima imaju priliku neograničeno kušati piva bez da im plastika kvari okus.

U Imotskom se tradicionalno održava Cvit razgovora, kujundžuša wine festival. Posjetitelji pri dolasku kupuju staklenu čašu i tako ostvaruju pravo degustiranja ponuđenih vina u vinarijama koje sudjeluju u programu.

Kao primjer dobre prakse javnog događanja bez jednokratne plastike možemo navesti i Dan malostonske kamenice na Pelješcu. Posjetitelji na kauciju uzimaju staklene vinske čaše koje kasnije mogu vratiti ili ponijeti kao suvenir.

Što se tiče barova, Kava² može se navesti kao primjer dobre prakse. Svojim poslovanjem potiče goste na korištenje višekratnih rješenja. Naime, gosti koji prilikom naručivanja kave za van donesu svoju vlastitu šalicu, umjesto uzimanja papirnate ili plastične čaše iz kafića, plaćaju manju cijenu!

Neke manifestacije dopuštaju donošenje vlastite višekratne čaše na javna događanja ako ima mjerne oznake. Provjerite dozvoljava li događaj na koji planirate ići ovog ljeta ovu opciju.

Može li Split postati primjer dobre prakse?

Ovaj grad, bogat poviješću i kulturom, uz podizanje ekološke svijesti i zajednički trud svih sudionika, može postati primjer javnih događanja bez jednokratne plastike. Promjena nije uvijek jednostavna, ali je nužna za očuvanje okoliša za buduće generacije.

Svatko može biti dio ove transformacije, od ugostitelja do posjetitelja javnih događanja. Ujedinjeni možemo postići značajne promjene.

U sklopu kampanje “Zajedno bez plastike” Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce izradila je upitnik s kojim žele dobiti informacije o primjerima dobre (i loše) prakse na javnim događanjima u Splitu. Doprinesite njihovoj kampanji ispunjavanjem upitnika.

Uočite li da na javnim događanjima u Splitu nema adekvatnih spremnika za sve frakcije otpada ili neki problem vezan za zaštitu okoliša, javite im to pozivom (ili e-poštom) na Zeleni telefon.

Pročitajte i ove članke:

• Utjecaj plastike na okoliš: Zašto je toliko štetna za Zemlju i život na njoj? Evo kako možete smanjiti njenu upotrebu i očuvati svoje zdravlje
• Sintetička kemikalija iz plastike povezana je s razvojem ovih neuroloških stanja kod djece!
• Ove štetne tvari nalaze se gotovo svugdje! Evo kako smanjiti izloženost.

• javna događanja bez plastike
• Udruga za prirodu okoliš i održivi razvoj Sunce

Učitaj više izvora