Entomolog David Wagner je kao dječak 60-ih godina prošlog stoljeća često trčkarao po obiteljskoj farmi u Missouriju, lovio treptave krijesnice, stavljao ih u staklenu teglu, potom zatvorio poklopac i noću je odložio pokraj kreveta. No danas, poput mnogih kukaca u svijetu, krijesnice nestaju u, kako znanstvenici kažu, globalnoj apokalipsi insekata.

Dok razne ljudske aktivnosti ubrzano transformiraju planet, globalna populacija insekata opada stopom bez presedana do 2 % godišnje. Zbog krčenja šuma, upotrebe pesticida, umjetnog svjetlosnog onečišćenja i klimatskih promjena ova sitna stvorenja bore se za preživljavanje zajedno s usjevima, cvijećem i ostalim životinjama čija egzistencija ovisi o njima.

Wagner, koji danas radi kao entomolog na Sveučilištu Connecticut, ističe:

Insekti su hrana koja je potrebna svim pticama i ribama. Oni su poveznica koja spaja sve slatkovodne i kopnene ekosustave na našem planetu. 

Kukci su najraznolikija životinjska vrsta

Insekte nalazimo gotovo posvuda – pužu kroz krošnje prašume, ukopavaju se u tlo, žive u slatkovodnim jezerima, i naravno, lete zrakom.

Na biološkom “stablu života”, koje klasificira organizme da bi opisalo njihov međusobni evolucijski i genetski odnos, kukci spadaju među člankonošce, jedan od 40 ogranaka životinjskog carstva.

Kada je posrijedi raznolikost, kukci su bez premca jer čine dvije trećine od više od 1,5 milijuna dokumentiranih životinjskih vrsta na svijetu, uz dodatne milijune kukaca koji vjerojatno još nisu otkriveni, kažu znanstvenici.

Za usporedbu, na svijetu ima otprilike 73.000 kralježnjaka ili životinja – od ljudi, preko ptica, do riba – i oni predstavljaju manje od 5 % poznatog životinjskog carstva, podaci su Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).

Njihova važnost za okoliš je golema. Kukci su ključni u hranidbenom lancu jer se njima hrane ptice, gmazovi i sisavci, poput šišmiša. Za neke su životinje kukci jednostavno poslastica. Orangutani biljojedi uživaju u konzumiranju termita.

I ljudi hranom smatraju oko 2.000 vrsta insekata, no insekti su puno više od hrane. O njima ovise i poljoprivrednici jer im oprašuju usjeve i kovitlaju tlo da bi ga održali zdravim i plodnim.

Časopis BioScience je objavio podatak po kojem u SAD-u kukci obavljaju posao koji je 2006. procijenjen na 57 milijardi dolara godišnje.

Samo kukci balegari za stočarsku industriju SAD-a obavljaju posao vrijedan oko 380 milijuna dolara godišnje. Istraživanje je pokazalo da razgrađuju gnojivo i “prekopavaju” tlo na pašnjacima.

Manje kukaca znači manje hrane, jer pada prinos svih usjeva, kaže ekolog Dave Goulson sa Sveučilišta u Sussexu. 

Dodaje da oprašivanje oko 80 % divljih biljaka u prirodi ovisi o kukcima:

Ako se broj insekata nastavi smanjivati, posljedice za ekosustave općenito i za ljude mogle bi biti katastrofalne.

Pročitajte članak “Planet Zemlja – ima li budućnosti i kako zaštititi planetu Zemlju?“.

Studije o smanjenju broja kukaca

U zadnjih 150 godina svijet je izgubio između 5 – 10 % svih vrsta insekata ili između 250.000 i 500.000 vrsta, podaci su studije iz veljače 2020., objavljene u časopisu Biological Conservation.

Evolucijski ekolog Daniel Janzen, profesor sa Sveučilišta u Pennsylvaniji, objašnjava:

U tropima je ponekad iznimno teško identificirati insekte, jer je ondje puno više vrsta nego što smo mi navikli. Više je vrsta unutar 100 km od mojeg prebivališta u nacionalnom parku na sjeverozapadu Kostarike nego u cijeloj Europi.

Dodaje da je teže otkriti problem ako ne znate točno što imate vani.

Prema analizi iz travnja 2020. objavljenoj u časopisu Science naš planet svako desetljeće gubi oko 9 % svoje populacije insekata koji žive na kopnu. Drugi rad iz siječnja 2021. pokušao je dati jasniju sliku stanja, objedinivši podatke iz više od 80 studija o kukcima. Otkriveno je da je godišnje manje za 1 – 2 % insekata. Usporedbe radi, ljudska populacija godišnje raste za nešto manje od 1 %.

Wagner, koji je vodio metastudiju iz 2021. objavljenu u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, navodi:

Čak i ako uzmete najnižu granicu od 1 % godišnje, nakon samo 40 godina s planeta nestaje više od jedne trećine vrsta i jedne trećine jedinki, što znači da je izgubljena trećina cijelog stabla života.

No, stvarnost je vjerojatno i gora. Wagnerov tim nudi, kako je rekao, “nevjerojatno konzervativnu” procjenu gubitka, istaknuvši da se brojne studije o kukcima provode u zaštićenim područjima kao što su prirodni rezervati.

Napuštena poljoprivredna zemljišta ili gradovi vjerojatno bi otkrili puno manji broj insekata.

Klimatske promjene su najveća prijetnja

Nestanak insekata ne može se pripisati nijednom pojedinačnom uzroku. Stanovništvo se suočava s više istodobnih prijetnja – od gubitka staništa i industrijskog načina uzgoja do klimatskih promjena. Preopterećenje dušikom iz kanalizacije i umjetna gnojiva močvare su pretvorili u “mrtve zone”, noćno nebo preplavljuje umjetno svjetlo, a rast urbanih sredina karakterizira sve više betoniziranih područja.

Wahne objašnjava:

Donedavno je gubitak plodne zemlje bio najveći pojedinačni pokretač smanjenja broja kukaca. No, klimatske promjene postaju daleko ozbiljnija i zlokobnija prijetnja jer se isušuju dijelovi planeta koji su ranije bili konstantno vlažni. A to je apsolutno katastrofalno za mnoge insekte.

Pročitajte članak “Nazire se kršenje Pariškog sporazuma: 1,5 °C je točka u kojoj će klimatski utjecaji postati sve štetniji“.

Dolazi do porasta broja štetnih insekata

Premda je situacija za kukce općenito prilično loša, nekim vrstama insekata uspijevaju prilagodba i preživljavanje. Goulson tu naglašava:

Općenito se uspijevaju održati insekti štetočine jer se oni brže razmnožavaju i pogoduju im uvjeti u kojima “vladaju” ljudi, kao i sav otpad koji ljudska vrsta proizvodi jer u njega polažu jaja.

Klimatske promjene pravi su poticaj za razvoj nekih štetnih vrsta insekata.

Sve više temperature potiču razmnožavanje potkornjaka planinskog bora. Ta je vrsta u 20 godina uspjela desetkovati otprilike 260.000 četvornih kilometara sjevernoameričkih šuma.

A s toplijim i vlažnijim vremenom očekuje se da će se dvije vrste komaraca – Aedes aegypti i Aedes albopictus – koji šire bolesti, proširiti u Aziji, Sjevernoj Americi i u Europi, dovodeći do 2080. godine dodatne 2,3 milijarde ljudi u opasnost od zaraze denga groznicom, podaci su iz studije objavljene u lipnju 2019. u časopisu Nature Microbiology.

Pročitajte članak “Znanstvenici upozoravaju: Većina dijelova svijeta bit će zahvaćena ekstremnim vrućinama do 2100., evo tko je najugroženiji“.

Drastično je pao broj ptica

No, s nestankom kukaca nestaju i grabežljivci, životinje koje se njima hrane. U Sjevernoj Americi gotovo sve ptice pjevice svoje mlade hrane kukcima.

Od 1970. broj ptica u SAD-u i Kanadi pao je za 29 %, što je 2,9 milijarda, a znanstvenici vjeruju da je to povezano s manjim brojem insekata u svijetu.

Neka istraživanja upućuju na to da sve veća upotreba insekticida utječe na smanjenje broja lastavica.

Pročitajte članak “Ugroženost lastavica utječe na sreću Europljana: Vratile su se, ali sve ih je manje“.

Wagner zaključuje:

Priroda jednostavno nestaje vrlo sporo. S nestankom kukaca nestaju grane i grančice stabla života. Postupno ga uništavamo, a za sobom ostavljamo ogoljelo i ružno stablo. 

Pročitajte i članke:

• Populacije divljih životinja pale 69 % od 1970.: I u Hrvatskoj ugrožene velike zvijeri, ali i riblji fond
• Zagađenje okoliša – kako zagađujemo okoliš i kako smanjiti zagađenje okoliša?
• Ekološki otisak: Kako izračunati vlastiti utjecaj na Zemlju i kako ga smanjiti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Poziv da više cijenite sebe i svoje vrijeme

Ovog proljeća stvorite zdravu jutarnju i večernju rutinu bez stresa u kojoj ćete uživati 

• Zrinka Babić
• 7 min čitanja