Znaš li svoj broj?

Više od pola odraslog stanovništva ima ove bolesti: Hrvatski liječnici pokreću dvije velike kampanje

Budite prvi i komentirajte!
4 min čitanja

Kreni Zdravo

50,9 % odraslog stanovništva ima arterijsku hipertenziju

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo službeno su najavljene dvije velike sestrinske akcije, kampanje koje imaju za cilj povećavanje zdravstvene prosvjećenosti tj. pismenosti o dva ključna čimbenika kardiovaskularnog rizika – hipertenziji i dislipidemijama.

Riječ je o arterijskoj hipertenziji i programu “70/26” te o hiperkolesterolemiji, tj. dislipidemijama i programu “Znaš li svoj broj?“, koje su predstavili akademik Bojan Jelaković u ime Hrvatske lige za hipertenziju, profesor Ivan Pećin u ime Hrvatskog društva za aterosklerozu te profesor Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Obje akcije sastavni su dio “Lova na Tihog ubojicu”, trajne javno-zdravstvene akcije koju vodi Hrvatska liga za hipertenziju, a koje je pokrovitelj Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Akademik Bojan Jelaković, prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prof. dr. sc. Ivan Pećin — FOTO: Kampanja “Znaš li svoj broj?”

Trend porasta smrti od kardiovaskularnih bolesti

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izvijestio je na početku predstavljanja obje misije profesor Capak, u Hrvatskoj je uočen trend porasta smrti od kardiovaskularnih bolesti, od kojih je 2022. godine umiralo 39 % stanovništva Hrvatske, u odnosu na 37 % godinu dana ranije.

Hipertenzivna bolest nalazi se na drugom mjestu s 9,2 % uzroka smrti, ali kada se zbroje svi bolesnici koji su umrli od ishemične bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti, šećerne bolesti i ateroskleroze, što su sve bolesnici koji u najvećem broju imaju povišene vrijednosti krvnog tlaka, tada je nepobitno jasno kako je arterijska hipertenzija tihi ubojica broj 1.

Ono što povećava zabrinutost je značajan porast broja umrlih od hipertenzivne bolesti, nadodao je profesor Capak, jer je, u odnosu na 2020. godinu, u 2022. godini 744 više osoba umrlo od hipertenzivne bolesti.

Povišen krvni tlak nalazi se odmah iza pušenja na drugom mjestu i kao uzrok invaliditeta, tj. izgubljenih godina života. Naročito zabrinjava što dvostruko više žena umire od hipertenzivne bolesti u odnosu na muškarce, naglasio je akademik Jelaković.

Potrebno se posebno zamisliti što žene pet puta češće umiru od arterijske hipertenzije nego od karcinoma dojke. Žene svakako moraju nastaviti voditi brigu o preventivnim pregledima dojke, ali bi daleko češće morale voditi brigu o ubojici broj 1, a to je povišen krvni tlak.

Svaki drugi bolesnik nije kontroliran

Prema podacima EHUH 2 studije, 50,9 % odraslog stanovništva ima arterijsku hipertenziju. Zahvaljujući brojnim aktivnostima stručnih društava svijest o važnosti hipertenzije je u porastu, kao što je i broj liječenih. No, unatoč svim naporima još uvijek svaki drugi bolesnik nije kontroliran, premda u Hrvatskoj imamo sve potrebne lijekove.

Najmanji broj kontroliranih bolesnika su oni sa šećernom bolesti, pretili i oni koji konzumiraju prevelike količine kuhinjske soli. Kako bismo suzbili kardiovaskularni pobol i smrtnosti, zadan je možda ambiciozan cilj, naglasio je akademik Jelaković, a to je da do 2026. godine 70 % liječenih osoba s povišenim krvnim tlakom postigne ciljne vrijednosti, tj. kontrolu.

O drugom pogubnom rizičnom faktoru, velikoj opasnosti za kardiovaskularno zdravlje, hiperkolesterolemiji, govorio je profesor Pećin koji je pokretač drugog kraka ove velike obrazovne javno-zdravstvene akcije, koju godinama brižno priprema s akademikom Željkom Reinerom.

Povišen LDL kolesterol nalazi se na osmom mjestu kao uzročnik smrti. Prema podacima EHUH 2 studije više od 60 % odrasle populacije ima poremećaj metabolizma lipida, tek je jedna trećina svjesna, dok se tek svaki četvrti bolesnik liječi, naglašava profesor Pećin.

I ovdje je problem zabrinjavajuće često prisutan u visokorizičnih bolesnika te je tako tek 25 % bolesnika sa šećernom bolesti i 33 % bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti koji imaju povišene vrijednosti LDL kolesterola liječene statinima.

Ova akcija nadovezuje se i proširuje aktivnosti koje su Hrvatsko kardiološko društvo na čelu s akademikom Davorom Miličićem i Hrvatsko društvo za aterosklerozu nedavno pokrenuli, a vezane su za probir za porodičnu hiperkolesterolemiju.

Cilj programa

Glavni cilj oba programa – “70/26” i “Znaš li svoj broj?” – je smanjenje kliničke inercije i povećanje adherencije. Programi imaju dva kraka – jedan je usmjeren općoj populaciji i bolesnicima, a drugi zdravstvenim radnicima.

U oba kraka programi će se odvijati na dva načina. Jedan je “klasični”, organiziranjem javno-zdravstvenih akcija i obrazovanjem opće populacije i bolesnika razgovorom i dijeljenjem obrazovnih materijala – za opću populaciju, te stručnim simpozijima, seminarima i kongresima – za zdravstvene radnike.

U ovim aktivnostima trebaju sudjelovati svi zdravstveni radnici, a to je zadatak ne samo liječnika, nego i medicinskih sestara koje su i inače vrlo aktivne u svim aktivnostima stručnih društava, poručila je sestra Mirjana Mihalić, predsjednica Udruga medicinskih sestara u arterijskoj hipertenziji.

Odvijanje projekta je zamišljeno jako dobro, tako da ne remeti svakodnevni rad jer zdravstveni radnici trebaju samo otvarati elektronsku poštu, pročitati jednostavne, ali vrlo informativne materijale, ili pogledati edukativni webinar, o tome razmisliti i početi primjenjivati u svakodnevnom radu, pojasnila je magistra Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore koja je trajni partner Hrvatske lige za hipertenziju.

Ljekarnici su nezaobilazni dio timova za suzbijanje kroničnih nezaraznih bolesti, dugogodišnji su partner i suradnici Hrvatskoga društva za hipertenziju i Hrvatske lige za hipertenziju, a uključeni su na vrlo važan način u akcijske planove i nacionalne programe koje je pripremilo Ministarstvo zdravstva, naglašava akademik Jelaković:

Ono po čemu se ove akcije razlikuju od drugih jest i to da će na kraju uspjeh biti provjeren na znanstveno utemeljen način, korištenjem istih metoda koje su korištene u EHUH 1 i EHUH 2 studijama, tako da će biti moguće vrlo precizno odgovoriti koliko smo uspjeli.

Stvoreni su svi preduvjeti da se ostvari konačan cilj ovih aktivnosti – da povećanjem zdravstvene prosvjećenosti smanjimo kliničku inerciju, povećamo adherenciju i time poboljšavajući kontrolu arterijske hipertenzije i dislipidemija smanjimo kardiovaskularni pobol i smrtnost, zajednički je zaključak svih nazočnih.

Dodatne informacije dostupne su na sljedećim linkovima:

Pročitajte i ove članke: