Medicinski odobrava
Tina Piskač, dr. med.
Gilbertov sindrom – simptomi, dijagnostika i liječenje
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Gilbertov sindrom je nasljedna metabolička bolest jetre čija je posljedica povišena koncentracija bilirubina. Može se naći čak u do 5% ljudi. Otkriva se krvnim pretragama, ali nije opasan i ne zahtijeva liječenje.
Hiperbilirubinemija – što je?
Hiperbilirubinemija označava povišenje serumskog bilirubina (iznad 17 μmol/l).
Bilirubin u organizmu nastaje na nekoliko načina. Najveća količina (70 – 80%) nastaje razgradnjom crvenih krvnih stanica (eritrocita), a ostatak iz drugih hemoproteina koštane srži i jetre.
Razgradnjom hemoglobina, kroz nekoliko koraka, nastaje nekonjugirani bilirubin koji se, s obzirom na to da nije topiv, vezan za albumine plazme prenosi u jetru gdje će se konjugirati, odnosno postati topiv, te se kao takav luči u tanko crijevo odakle se većim dijelom stolicom i urinom luči van tijela, dok se manji dio vraća u jetru.
Hiperbilirubinemije se mogu podijeliti na nasljedne i stečene, a zatim i u tri skupine ovisno o zastupljenosti konjugiranog bilirubina. To su:
- nekonjugirana hiperbilirubinemija: manje od 20% konjugiranog bilirubina,
- konjugirana hiperbilirubinemija: više od 50% konjugiranog bilirubina,
- mješovita hiperbilirubinemija: 20 – 50 % konjugiranog bilirubina.
Gilbertov sindrom je nasljedna nekonjugirana hiperbilirubinemija.
Nekonjugirane hiperbilirubinemije su posljedica:
- prekomjernog stvaranja bilirubina uslijed hemolize (razgradnje crvenih krvnih stanica – eritrocita),
- oštećenog prelaska bilirubina iz krvi u jetru,
- oštećene konjugacije bilirubina (Gilbertov sindrom, Crigler-Najjarov sindrom).
Gilbertov sindrom – uzroci
Kada nekonjugirani bilirubin, čije je nastajanje opisano na početku prethodnog poglavlja, dospije u jetru, potrebno ga je iz oblika koji nije topiv u vodi pretvoriti u topivi kako bi se mogao izlučiti u tanko crijevo i onda većim dijelom van tijela putem stolice i urina ili manjim dijelom vratiti nazad u jetru. Proces pretvorbe netopivog nekonjugiranog bilirubina u topivi se naziva konjugacija.
Enzim UGT1A1 je enzim iz skupine glukuronil transferaza koje su bitne za konjugaciju bilirubina. Upravo u ovom enzimu se krije “greška”. Naime, njegova aktivnost je kod Gilbertovog sindroma smanjena, čime je smanjena i sama konjugacija pa se nekonjugirani oblik gomila u tijelu. Pacijentima je bitno naglasiti da se u jetri ne nalaze patološke promjene, odnosno da im je jetra zdrava.
Gilbertov sindrom se nasljeđuje autosomno recesivno, u nekih obitelji i autosomno dominantno.
Gilbertov sindrom – simptomi
Jedini simptom ove bolesti je povremena blaga žutica koja traje nekoliko dana, a zatim prođe sama od sebe. Žutica predstavlja žutu boju kože, bjeloočnica i drugih tkiva.
Ostali simptomi koji se mogu pojaviti uz žuticu su:
- umor,
- glavobolja,
- mučnina,
- nelagoda u području trbuha,
- proljev,
- smanjenje apetita.
Kada se javlja žutica?
Neka stanja mogu povećati šanse za pojavu žutice, a to su:
- stres,
- zahtjevna fizička aktivnost,
- nedostatak sna,
- gladovanje,
- menstruacija,
- preboljena infektivna bolest.
Gilbertov sindrom – dijagnostika
Ako sumnjate na Gilbertov sindrom, obratite se liječniku. On će:
- razgovarati s vama o simptomima koje imate te provjeriti jesu li članovi vaše obitelji imali slične simptome,
- obaviti fizikalni pregled,
- uputiti vas na dodatne pretrage.
Testiranje na Gilbertov sindrom
Gilbertov sindrom se često otkrije slučajno kod mladih ljudi, kad odu na pretrage krvi. U krvi se nađu povišenu koncentraciju bilirubina koje variraju između 30 i 90 μmol/L, a povećavaju se gladovanjem i u drugim stresnim situacijama.
Ostale jetrene pretrage (aminotransferaze, alkalna fosfataza) su uredne. Još jednom, kod pacijenata s Gilbertovim sindromom jetra ne pokazuje patološke promjene, odnosno jetra je zdrava.
Također, Gilbertov sindrom moguće je dokazati i genetskim testiranjem iz krvi kako bi se dokazala mutacija UGT1A1 gena. Radi se o molekularnoj dijagnostici (metoda: PCR lančana reakcija).
Gilbertov sindrom i trudnoća
Gilbertov sindrom u trudnoći nije opasan. Trudnice se trebaju pridržavati svih smjernica kako bi šansu za pojavu žutice svele na minimum.
Ovo su navike koje žene s Gilbertovim sindromom provode i kad nisu trudne:
- adekvatna ishrana i izbjegavanje gladovanja,
- izbjegavanje velikih fizičkih napora,
- izbjegavanje stresnih situacija.
Liječnike i ginekologe svakako treba obavijestiti da imate Gilbertov sindrom.
Gilbertov sindrom u pubertetu
Gilbertov sindrom se obično otkrije u pubertetu kada djeca prolaze kroz brojne hormonske promjene i stresne situacije.
Djeca i tinejdžeri moraju paziti na životne navike kao što su:
- pravilna i kontrolirana prehrana,
- dugotrajan i redovan san,
- izbjegavanje velikih fizičkih napora,
- redukcija stresa.
Gilbertov sindrom i sport
Zbog Gilbertovog sindroma preporučuje se izbjegavanje napornih fizičkih aktivnosti jer je pojava žutice češća nakon većih tjelesnih napora.
Ipak, za zdravo stanje organizma i reduciranje stresa važno je vježbanje. To trebaju biti lagane vježbe ili istezanje poput joge ili meditacije.
Gilbertov sindrom – liječenje
Liječenje Gilbertovog sindroma nije potrebno, ali je moguće kontrolirati stanja nakon kojih je pojava žutice češća. To obuhvaća:
- Regulaciju prehrane – prehrana treba biti zdrava i uravnotežena. Gladovanje treba izbjegavati.
- Redukciju stresa.
- Izbjegavanje velikih fizičkih napora.
Gilbertov sindrom – komplikacije
Zbog niske razine aktivnosti enzima UGT1A1 može doći do toksičnih učinaka lijekova u čijem metabolizmu ovaj enzim sudjeluje.
Ti lijekovi su:
- inhibitora proteaza koje se uzimaju u slučaju infekcije HIV-om (Atazanavir),
- lijekovi za hepatitis B i C (peginterferon, ribavirin),
- citostatik irinotekan.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića
- Tomislav Stanić
- 4 min čitanja