Kolera je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Vibrio cholerae. Zahvaća probavni trakt (tanko crijevo), a najčešće se prenosi onečišćenom vodom. Infekcija je asimptomatska ili se prezentira proljevom kao najizraženijim simptomom. Volumen izgubljene tekućine i elektrolita može biti izuzetno velik (čak i 1 litra na sat) pa u neliječenim slučajevima kolera može imati i smrtni ishod.

U većini razvijenih zemalja na svijetu kolera je iskorijenjena. Danas se kolera nalazi uglavnom kod turista i povratnika iz endemskih područja koja su mahom manje razvijena i s lošim higijenskim uvjetima.

Kako se prenosi kolera?

Uzročnik kolere je bakterija Vibrio cholerae. Kolera je bolest koja zahvaća samo čovjeka, a prenosi se uglavnom onečišćenom vodom i morskim plodovima koji su zagađeni fecesom osoba s asimptomatskom ili simptomatskom infekcijom. Rjeđe se prenosi hranom i kontaktom.

Čimbenici koji povisuju rizik od zaraze, a tiču se pojedinca, su stanja koja vode do smanjenja želučane kiselosti, kao što su:

• kronični gastritis uzrokovan infekcijom bakterijom H. pylori,
• uzimanje određenih lijekova (antacidi, blokatori H2 receptora),
• resekcija želuca.

Također, iz nepoznatih razloga nosioci krvne grupe 0 su skloniji zarazi. 

Ako bakterija nakon ulaska u organizam prođe kroz kiseli okoliš želuca, konačno dospijeva u tanko crijevo. Tu luči svoj toksin (enterotoksin) koji blokira apsorpciju natrija i klora te potiče sekreciju klorida i vode što rezultira obilnim vodenastim proljevom.

Gdje danas ima kolere?

Kolera je danas endemska u dijelovima:

• Azije,
• Bliskog istoka,
• Afrike,
• središnje i južne Amerike,
• Golfskom zaljevu u SAD-u.

U endemskim područjima do zaraze obično dolazi za vrijeme toplijih mjeseci.

Srećom, u većini zemalja je kolera iskorijenjena zahvaljujući higijenskom opskrbom pitkom vodom i pravilnim odlaganjem ljudskih izlučevina.

Kolera – simptomi

Inkubacija, odnosno vrijeme proteklo od zaraze do prvih simptoma je kratko i iznosi od nekoliko sati do 3 dana.

Kolera počinje naglo obilnim, vodenastim proljevom, bez grčeva, nakon kojeg slijedi povraćanje. Ostali simptomi posljedica su gubitka velikih količina tekućine i elektrolita, a to su:

• žeđ, suhoća usta,
• smežurana koža,
• upale oči,
• promukao glas,
• nizak krvni tlak,
• grčenje mišića,
• ubrzan puls,
• ubrzano disanje,
• oligurija (smanjeno izlučivanje mokraće),
• temperatura je rijetko povišena.

U nekim slučajevima ljudi zaraženi kolerom ne iskuse nikakve (asimptomatska infekcija) ili samo blage simptome (nekomplicirani proljev).

Dijagnoza kolere

Iako simptomi mogu jasno upućivati na zarazu kolerom u endemičnim područjima, potrebna je potvrda prisutnosti bakterije. Zaraza bakterijom kolere potvrđuje se mikroskopskim pregledom nativne stolice u tamnom polju ili kulturom stolice i naknadnom serotipizacijom.

Kolera – liječenje

Osnovni način liječenja odnosi se na što bržu nadoknadu tekućine i elektrolita. U težim slučajevima nadoknada je moguća jedino parenteralnim putem (intravenski).

U liječenju se koriste i antibiotici koji smanjuju volumen stolice za 50% te zaustavljaju proljev za 48 sati. Najčešće se koristi doksiciklin (ne kod trudnica i djece).

U neliječenim slučajevima smrtnost je visoka te iznosi 50 – 80 %. S druge strane, kod liječenih je manja od 1 %.

Kolera – cijepljenje i prevencija

Iako postoji oralno cjepivo protiv kolere, ono pruža samo djelomičnu zaštitu te se iz tog razloga ne preporučuje. Mnogo važnije je poduzeti dodatne preventivne mjere u slučaju putovanja u područja gdje kolere još uvijek ima.

Najbolji način za prevenciju kolere je prokuhavanje vode koju pijete ili korištenje kupovne vode. Bitno je paziti i na uporabu leda ako nije napravljen od vode provjerenog, ispravnog izvora.

Također, preporučuje se izbjegavanje sirove hrane, voća i povrća koje ne možete sami oguliti i nedovoljno kuhane ribe i školjki.

Potrebno je i često prati ruke sapunom.

Dodatne mjere prevencije uključuju pročišćavanje vodoopskrbnih objekata i pravilno uklanjanje ljudskih otpadaka.

Kolera u Hrvatskoj

Hrvatska ne spada u područja u kojima je kolera endemična. Ipak, ako putujete izvan Hrvatske u područja gdje je kolera i dalje prisutna, dodatno se raspitajte o preventivnim mjerama.

Činjenice o koleri

• Kolera se proširila svijetom u 19. stoljeću iz rijeke Ganges u Indiji.
• Bakteriju uzročnika kolere prvi je otkrio talijanski znanstvenik Filippo Pacini 1854., no njegovo otkriće priznato je tek 1965.
• Postoji više podvrsta bakterije cholerae, ali samo dvije uzrokuju koleru.
• Danas u svijetu godišnje ima oko 1.3 do 4 milijuna slučajeva kolere i 21 000 do 143 000 slučajeva smrti zbog zaraze kolerom.

• bakterijska infekcija
• bolesti probavnog sustava
• kolera
• probavne tegobe
• proljev