Konvulzije su nenormalna električna izbijanja u mozgu. To je stanje tijekom kojeg se tjelesni mišići nekontrolirano kontrahiraju.

Ako je riječ o produženim kontrakcijama, odnosno ukočenosti, tada se radi o toničkim grčevima. Klonički grčevi su karakterizirani ponavljanim brzim grčenjem mišića koji se izmjenjuju s njihovim opuštanjem što se manifestira trzanjem tijela ili njegovih pojedinih dijelova. Najčešće se radi o kombinaciji toničkih i kloničkih grčeva pa se napad naziva toničko-kloničkim.

Mogu se javiti i pokreti nalik na žvakanje ili mljackanje te ukočen pogled.

Konvulzija može biti simptom epileptičnog napada pa se često konvulzija i epilepsija smatraju sinonimima. Ipak, pojava konvulzija nije isto što i epilepsija.

Uzroci konvulzija

Konvulzije nastaju kao posljedica bilo kojeg stanja koje izravno ili neizravno zahvaća mozak. Jedan od poznatih uzroka je i vrućica (febrilna konvulzija).

Ostali mogući uzroci konvulzija su:

• niska vrijednost šećera u krvi, 
• niska vrijednost kalcija ili magnezija,
• niska ili visoka vrijednost natrija,
• infekcije kao što su meningitis ili encefalitis,
• krvarenje u mozgu,
• oštećenje mozga izazvano nedostatkom kisika,
• porođajna ozljeda,
• razvojne anomalije mozga,
• niska vrijednost vitamina B6 (piridoksin), itd.

Konvulzije – simptomi

Konvulzije mogu trajati ili par sekundi ili čak i do 20 minuta a mogu uključivati te više, pri čemu se javljaju:

• promjena stanja svijesti: uglavnom dolazi do gubitka svijesti ili kratkotrajnog gubitka kontakta s okolinom koji se često opisuje kao zagledavanje u jednom pravcu,
• nevoljne kontrakcije tjelesne muskulature: ako je zahvaćeno cijelo tijelo, radi se o generaliziranom obliku, dok su u parcijalnom zahvaćeni pojedini dijelovi tijela (ruka, noga). Kao što je opisano u uvodu, napad može biti tonički, klonički ili toničko-klonički.
• gubitak kontrole nad autonomnim funkcijama: često je mokrenje u toku konvulzija,
• promjene disanja,
• slinjenje,
• povraćanje,
• ugriz za jezik, itd.

Febrilne konvulzije

Febrilne konvulzije su najčešći oblik konvulzija. Javljaju se isključivo kod djece. Radi se o pojavi konvulzija tijekom povišene tjelesne temperature, uglavnom iznad 38.5 °C. Najčešći uzrok povišenoj temperaturi su virusne infekcije (humani herpes virus 6, virus influence tip A, virus parainfluence, adenovirusi) koje se manifestiraju kao infekcije gornjeg dišnog sustava.

Febrilne konvulzije dijele se na:

• jednostavne: pojavljuju se između 1. i 4. godine života, uključuju do dva napada trajanja do 20 minuta. Tip napada je grand mal (generalizirani toničko-klonički napad). Neurološki status i EEG su normalni.
• složene: ako jedan od gore navedenih kriterija nije zadovoljen, radi se o složenim febrilnim konvulzijama.

Febrilne konvulzije kod beba i djece

Febrilne konvulzije javljaju se kod oko 2 – 5 % djece u dobi od 6 mjeseci do 5 godina, s 90 % napada u prve tri godine života. Nešto češće se javljaju kod muške djece.

Febrilne konvulzije kod odraslih

Febrilne konvulzije javljaju se isključivo u dječjoj dobi.

Febrilne konvulzije – posljedice

Prognoza konvulzija je u većini slučajeva dobra, iako se konvulzije mogu ponoviti prilikom nekog budućeg povišenja tjelesne temperature. 

Rizik za obolijevanje od epilepsije iznosi 5 % za jednostavne i 20 – 30 % za složene febrilne konvulzije.

Studije su pokazale da djeca s febrilnim konvulzijama kasnije imaju jednaka akademska dostignuća, ponašanje te sposobnosti učenja i pamćenja kao i ostala djeca.

Afebrilne konvulzije

Afebrilne konvulzije odnose se na konvulzije koje nisu uzrokovane povišenom temperaturom.

Ako se kod djeteta javljaju afebrilne konvulzije, moguće je da se radi o epilepsiji. 

Dijagnoza i liječenje konvulzija

U slučaju febrilnih konvulzija obavezno je posjetiti liječnika kako bi se isključila infekcija središnjeg živčanog sustava i obavile rutinske pretrage. To uključuje laboratorijske pretrage, mikrobiološku obradu, RTG srca i pluća.

Moguća je i lumbalna punkcija – uzimanje uzorka cerebrospinalnog likvora iz kralježničkog kanala na području donjeg dijela leđa. U dodatnoj obradi može se obaviti i EEG, CT ili MR.

Dugoročno liječenje konvulzija ovisi o njihovom uzroku.

Ako spontano ne prestane, konvulzivni napad se prekida davanjem diazepama (rektalna klizma, intravenski). Ovaj način terapije može primijeniti jedino liječnik. Ako se napad dogodio kod kuće, nužno je čim prije obavijestiti i posjetiti liječnika.

Konvulzije – prva pomoć

Najbitnije je ne paničariti. Postavite dijete na mekanu podlogu ili mu stavite nešto pod glavu. Neka leži na leđima ili boku (poželjno radi prohodnosti dišnih puteva). Nemojte djetetu stavljati ništa u usta.  

Bitno je i zapamtiti tijek i trajanje konvulzije kako biste kasnije mogli prepričati liječniku točno što se dogodilo.

O pojavi konvulzija obavezno obavijestite liječnika.

U nastavku se nalazi video u kojem možete saznati više o tome što napraviti ako netko proživljava konvulziju.

• dijabetes
• epilepsija
• febrilne konvulzije
• grčevi u mišićima
• konvulzija
• konvulzije
• napadaj
• nesvjestica
• prva pomoć