Rana spoznaja o postojanju mnogih bolesti je ključna kod sprječavanja njihova razvoja, ublažavanja posljedica i smanjenja rizika komplikacija. To se odnosi na bolesti srca, raka i dijabetesa tipa 2. Primjerice, ugradnjom stenta se u toj fazi zadržava dotok krvi u srce, tumor se uklanja prije nego što naraste ili se umnoži, a promjene životnog stila poput gubitka težine, zdravije prehrane i vježbanja mogu znatno ublažiti razvoj i posljedice šećerne bolesti.

Beta amiloid – deset i više godina prije demencije

A što je s Alzheimerovom bolesti? Bi li se sličnom strategijom ranog djelovanja moglo poboljšati prognoze pacijenata? Znanstvenici su počeli razmišljati da je i to moguće. Studija s Harvarda je pokazala da se protein beta amiloid, vjerojatni uzročnik Alzheimerove bolesti, počinje nakupljati u mozgu deset ili više godina prije pojave prvih simptoma demencije.

Nema značajnijih pomaka u liječenju

Iako trenutačno u svijetu oko 50 tisuća znanstvenika istražuje Alzheimerovu bolest, značajnijih pomaka u liječenju nema. Nade su polagane u eksperimentalne lijekove koje su ispitivale velike kompanije. Nažalost, tvrtka Eli Lilly & Co je u studenom 2016. objavila da njen novi lijek (Solanezumab) nije pokazao pozitivne rezultate u kliničkim ispitivanjima, a samo tri mjeseca nakon toga, tvornica lijekova Merck & Co je zaustavila svoje istraživanje. Farmaceutske tvrtke ispituju još neke dodatne lijekove, a znanstvenici se pitaju ne bi li se konačno mogao polučiti neki uspjeh promjenom strategije – pokušajem sprječavanja umjesto liječenja uznapredovale demencije.

Antiamiloidni lijek prije pojave simptoma

Ideja će se provjeriti u novoj studiji nazvanoj A4 (Anti-Amyloid Treatment in Asymptomatic Alzheimer’s Disease). Istraživači sa Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji će isprobati djelovanje antiamiloidnog lijeka na osobe koje ne pokazuju znakove kognitivnog pada, ali koje imaju abnormalno visoke razine beta amiloida u mozgu.

Studija će obuhvatiti 5.000 kognitivno normalnih osoba u dobi od 65 do 85 godina, s ciljem pronalaska oko 1.150 osoba s povišenim razinama beta amiloida. Na njima će se testirati Solanezumab Eli Lilly-a, anti-amiloidno protutijelo koje je dokazano sigurno, ali neučinkovito kod bolesnika s blagom demencijom zbog Alzheimerove bolesti. Naime, antitijelo pogađa topive oblike proteina, a ne i već nastali plak.

Pravi trenutak za početak liječenja

Uz A4 studiju su vezane i mnogobrojne dvojbe. Primjerice, znanstvenici se propitkuju je li trenutak otkrivanja povišenih razina beta amiloida već zakašnjela reakcija, odnosno, neće li se, bez obzira na ranu intervenciju, ipak razviti demencija.

Prof. Dr. Reisa Sperling jedna od voditeljica istraživanja A4 je i osobno vezana uz Alzheimerovu bolest. U vrijeme upisa na Medicinski fakultet, njenom je djedu dijagnosticirana Alzheimerova bolest. Ni otac nije ostao pošteđen, bolest je otkrivena prije šest godina, a od posljedica je umro prije godinu dana. O ideji ranog liječenja i svojim osobnim motivima, profesorica Sperling govori u video zapisu i dodaje: “Naivno sam mislila kako nešto mogu učiniti prije no što je bolest zahvatila članove obitelji. Nadam se da djeca o meni neće morati starati na taj način, a da moji unuci uopće neće znati što je Alzheimerova bolest”

• alzheimerova bolest
• demencija
• kognitivne sposobnosti
• plak