Kognitivne funkcije ostaju više ili manje stabilne do životne dobi od 60 godina, a nakon toga imaju tendenciju pada, osobito između 60-te i 80-te. Usporavanje ovog pada i smanjivanje rizika od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti je tema kojom se bave brojni gerontolozi i gerijatri. Redovito ispijanje umjerenih količina kave pomaže u očuvanju kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi.

Demografska slika svijeta se mijenja. Stanovništvo sve više stari i prema podacima Ujedinjenih naroda 2015. je svijet nastanjivalo 900 milijuna osoba starijih od 60 godina, a u 2030. se očekuje da će broj starijih osoba narasti na 1,4 milijarde.

Znanstvena istraživanja o odnosu potrošnje kave i starenja

Jedan od ciljeva znanstvenih istraživanja je ograničavanje propadanja kognitivnih sposobnosti tijekom starenja, kako bi se rastućoj populaciji zrelije dobi omogućio kvalitetniji i sadržajniji život.

Odnos između potrošnje kave i starenja je u fokusu zdravstvenih radnika. Istraživanja su pokazala da redovna, doživotna umjerena konzumacija kave/kofeina može usporiti fiziološki kognitivni pad uslijed starenja i može smanjiti rizik od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Prehrana, kava i pad kognitivnih sposobnosti

Na kongresu Gerijatrijskog društva Europske unije u Lisabonu, održan je simpozij: “Prehrana, kava i pad kognitivnih sposobnosti uslijed starenja” i na njemu su eminentni stručnjaci prezentirali najnovija istraživanja u tom području.

Prehrana bogata omega 3 masnim kiselinama, vitaminima B grupe i antioksidansima pokazala se učinkovitom za očuvanje kognitivnih sposobnosti. Mediteranska dijeta je bogata ovim sastojcima i dokazano pomaže zdravom starenju.

Umjereno ispijanje kave (3-5 šalica dnevno) može pružiti zaštitu od smanjenja kognitivnih sposobnosti i ostalih neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Do 5 šalica kave dnevno

Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), unos do 400 mg kofeina (ekvivalent oko 5 šalica) dnevno, iz svih izvora, ne predstavlja problem za zdrave odrasle osobe.

Beskofeinska kava nema učinak na pad kognitivnih sposobnosti

>Iako nije poznat precizni mehanizam djelovanja kave na starački kognitivni pad, utvrđeno je da beskofeinska kava nema taj učinak. U kavi se nalaze i druge komponente koje bi mogle igrati određenu pozitivnu ulogu, primjerice antioksidansi i protuupalni sastojci.

Osim navedenog, ispijanje kave je najčešće društveni događaj koji poboljšava održavanje veza s prijateljima i susjedima a to je također ključni dio zdravog starenja.

Uvriježene zablude o kavi

Istraživanje iz 2015 na 4.000 osoba iz 10 europskih zemalja o razumijevanju, vjerovanjima, ponašanju i poznavanju zdravih dijeta je pokazalo da, unatoč znanstvenim dokazima, većina ljudi nije svjesna dobrobiti umjerenog ispijanja kave. Među ispitanicima starijim od 55 godina, 62% ih vjeruje da kava nije ni dobra ni loša za zdravlje a 64% ih misli da kava ne pomaže usporavanju gubitka mentalnih sposobnosti starijih osoba, primjerice Alzheimerove bolesti i Parkinsona te cerebrovaskularnih oboljenja.

• alzheimerova bolest
• antioksidansi
• cerebrovaskularne bolesti
• gerijatrija
• gerontologija
• kava
• kofein
• kognitivne sposobnosti
• mediteranska dijeta
• omega 3
• parkinsonova bolest
• starenje
• vitamin B