Srednja životna dob donosi brojne promjene koje mogu biti emocionalno i fizički zahtjevne. Kada se tome pridruži bipolarni poremećaj, svakodnevni izazovi mogu postati još izraženiji.

Autorica Beth Brownsberger Mader, koja piše za portal bpHope, u svojem je tekstu opisala zašto 50-e doživljava kao svojevrsni “drugi pubertet” te kako joj iskustvo života s bipolarnim poremećajem mijenja pogled na starenje.

Srednja životna dob kao drugi pubertet

Mnogi pubertet pamte kao razdoblje velikih promjena. Tijelo se razvija, emocije su intenzivne, a teško je pronaći ravnotežu između novih iskustava i vlastitog identiteta.

Prema autorici, srednja životna dob na mnogo je načina slična tom razdoblju. Tijelo se ponovno mijenja, pojavljuju se bolovi, smanjuje se energija, a istovremeno se javljaju pitanja o prošlosti, budućnosti i vlastitim životnim odlukama.

Dok smo u mladosti vjerovali da će odgovore pronaći netko drugi, u srednjoj dobi često mislimo da ih bismo trebali imati sami. No, stvarnost pokazuje da ni iskustvo ne uklanja sve nesigurnosti.

Kada se srednjoj dobi pridruži bipolarni poremećaj?

Život s bipolarnim poremećajem dodatno komplicira ovo razdoblje. Emocionalne oscilacije, nagle promjene raspoloženja, tjeskoba ili sklonost plaču mogu biti izraženije, a održavanje stabilnosti zahtijeva više truda.

Autorica, koja živi s bipolarnim poremećajem tipa 2, opisuje kako se u kasnim 50-ima još uvijek suočava s depresivnim epizodama, ali i s osjećajem prolaznosti vremena. Pritom se javlja pritisak da što prije ostvari ciljeve koje je možda godinama odgađala te da napokon uspije staviti bolest pod kontrolu.

Takav osjećaj hitnosti može dodatno povećati stres i otežati očuvanje emocionalne ravnoteže.

Fizičke promjene zahtijevaju dodatnu brigu

S godinama gotovo svi moraju više pažnje posvetiti zdravlju. Kontrola tjelesne težine, zdravlje srca i kostiju, očuvanje pamćenja, kvaliteta sna te upravljanje stresom postaju važniji nego prije.

Kod osoba s bipolarnim poremećajem izazovi mogu biti još veći. Pojedini lijekovi mogu utjecati na tjelesnu težinu i metabolizam, a sama bolest može otežati održavanje zdravih životnih navika. Zato je redovita suradnja s liječnikom i praćenje općeg zdravstvenog stanja posebno važno.

Iskustvo može postati prednost

Iako srednja životna dob donosi brojne izazove, autorica smatra da upravo osobe koje žive s bipolarnim poremećajem mogu razviti vrijedne vještine koje drugima nisu uvijek prirodne.

Godine suočavanja s bolešću često potiču razvoj svjesnosti o vlastitim emocijama, prepoznavanje ranih znakova pogoršanja te veću sposobnost prihvaćanja promjena.

Upravo mindfulness, odnosno usmjeravanje pažnje na sadašnji trenutak bez osuđivanja, autorici pomaže razlikovati izazove koje donosi bipolarni poremećaj od onih koji su prirodan dio starenja.

Iako se strategije suočavanja mogu činiti sličnima, način na koji se postiže dugoročna stabilnost može se razlikovati od osobe do osobe.

Niste jedini koji prolaze kroz ovo razdoblje

Autorica zaključuje kako se mnogi ljudi srednje životne dobi prepoznaju u usporedbi s “drugim pubertetom“. Kada tu misao podijeli s vršnjacima, često dobije osmijeh i odobravanje jer mnogi osjećaju da ih upravo to razdoblje života ponovno stavlja pred velika pitanja i nove prilagodbe.

Iako srednja dob može biti zahtjevna, ona istovremeno pruža priliku za bolje razumijevanje sebe, razvijanje otpornosti i pronalazak novih načina za očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja.

Pročitajte i ove članke:

• Bipolarni poremećaj: Koji su simptomi i kako se liječi?
• Zašto osobe s bipolarnim poremećajem ponekad kažu uvredljive stvari?
• Kutija mentalne pomoći: 12 sitnica koje će pomoći u borbi borbi protiv izazovnih dana.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Nova studija

Sve više mladih dobiva rak, a novo istraživanje otkriva mogući razlog

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• bipolarni poremećaj
• bipolarni poremećaj u 50-ima
• bipolarni poremećaj u srednjoj dobi