Pretilost i anksioznost na prvi pogled možda ne djeluju povezano, no stručnjaci upozoravaju da između njih postoji snažna dvosmjerna veza. Naime, pretilost može povećati rizik od razvoja anksioznosti, dok anksioznost može otežati održavanje zdrave tjelesne težine.

Dobra je vijest da se oba stanja mogu uspješno liječiti uz odgovarajuću podršku i promjene životnih navika.

Kako pretilost može pridonijeti razvoju anksioznosti?

Život s pretilošću može imati značajan utjecaj na psihičko zdravlje. Osim zdravstvenih posljedica, mnogi se suočavaju i s društvenim pritiscima koji mogu povećati osjećaj tjeskobe.

Stigma i diskriminacija

Osobe koje imaju pretilost često doživljavaju predrasude ili neprimjerene komentare u radnom okruženju, školi ili svakodnevnom životu. Takva iskustva mogu narušiti samopouzdanje i povećati osjećaj anksioznosti.

Nezadovoljstvo vlastitim izgledom

Pretilost može negativno utjecati na sliku o vlastitom tijelu.

Povlačenje iz društva

Strah od osuđivanja ili neugodnih situacija može dovesti do izbjegavanja društvenih aktivnosti. Dugotrajna izolacija povećava osjećaj usamljenosti, što dodatno može pogoršati simptome anksioznosti.

Kako anksioznost može povećati rizik od pretilosti?

S druge strane, anksioznost može utjecati na svakodnevne navike koje pridonose debljanju.

Emocionalno jedenje

Mnogi posežu za hranom kako bi ublažili stres, tugu ili tjeskobu. Takozvano emocionalno jedenje često uključuje visokokaloričnu hranu bogatu šećerima i mastima, što dugoročno može dovesti do povećanja tjelesne težine.

Lošija kvaliteta sna

Anksioznost često otežava uspavljivanje ili uzrokuje učestala buđenja tijekom noći. Nedostatak sna može smanjiti razinu energije, otežati redovitu tjelesnu aktivnost i povećati želju za kaloričnom hranom.

Smanjena samokontrola

Kronični stres i anksioznost mogu otežati donošenje racionalnih odluka i kontrolu impulsa. Zbog toga ćete možda češće posegnuti za nezdravim obrocima ili grickalicama nego što biste inače.

Hormonalne promjene

Dugotrajni stres povećava razinu kortizola, hormona koji može potaknuti nakupljanje masnog tkiva, osobito u području trbuha.

Osim toga, određeni lijekovi koji se koriste u liječenju anksioznosti mogu kao nuspojavu imati povećanje tjelesne težine.

Kada potražiti pomoć liječnika?

Ako primijetite da vam pretilost ili anksioznost otežavaju svakodnevni život ili osjećate da se sami ne uspijevate nositi sa simptomima, razgovarajte s liječnikom.

Stručnjak može procijeniti postoji li zdravstveni problem koji pridonosi povećanju tjelesne težine ili razvoju anksioznosti te preporučiti odgovarajuće liječenje, promjene životnih navika ili psihološku podršku.

Budući da su pretilost i anksioznost često međusobno povezane, istodobno liječenje oba stanja može biti najučinkovitiji put prema boljem fizičkom i mentalnom zdravlju.

Pročitajte i ove članke:

• Iza viška kilograma kriju se dublji problemi: Psihologinja otkriva zašto nije dovoljno samo otići na dijetu
• Demotivirate ih! Ovih 10 stvari nikako ne biste trebali reći pretilim osobama! Evo i načina kako da im pomognete
• Pretilost: Najveći udio pretilih osoba u EU je baš u Hrvatskoj! Liječnik otkriva koje su posljedice na zdravlje, kako je izračunati i liječiti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Čak i do 60 %

Ovako biste trebali kuhati rižu ako želite smanjiti unos arsena

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• anksioznost
• pretilost
• pretilost i anksioznost
• veza između pretilosti i anksioznosti