Nedavni događaji vezani uz lažne dojave o bombama u školama i drugim institucijama izazvali su razumljivu zabrinutost među roditeljima, nastavnicima i širom javnosti.

Iako su se dojave pokazale neistinitima, njihov učinak na osjećaj stresa, nesigurnosti i mentalnog zdravlja općenito ne može se podcijeniti.

Djeca i mladi osobito su osjetljivi na osjećaj nesigurnosti i prijetnje. Važno je naglasiti kako stres ne proizlazi samo iz velikih, dramatičnih događaja, već često i iz niza više manjih, ponavljajućih stresnih situacija.

U ovakvim okolnostima ključno je osigurati djeci stabilnost, osjećaj sigurnosti i prostor za izražavanje osjećaja. Roditelji i djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova svakako trebaju poticati otvorene razgovore, slušati bez osuđivanja te pružiti jasne i točne informacije, prilagođene dobi te na smiren i obazriv način.

Dodatni izazov predstavlja činjenica da su djeca i mladi danas izloženi velikoj količini negativnih i prijetećih sadržaja putem medija i društvenih mreža.

U vremenu kada se brzo šire neprovjerene ili lažne vijesti, osjećaj opasnosti može biti pojačan, a granica između stvarne i percipirane prijetnje sve teže razlučiva. Kontinuirana izloženost takvim sadržajima može povećati anksioznost, osjećaj naučene bespomoćnosti te nesigurnosti općenito.

Zašto negativne vijesti imaju jači utjecaj na djecu nego što mislimo?

Voditelj Psihološkog centra Carpe Diem Domagoj Dalbello ističe kako smo kao ljudi često skloni usmjeriti se na negativne i prijeteće vijesti i sadržaje, bolje ih pamtiti te više razmišljati o njima što je osobito rizično upravo za djecu koja često nemaju dovoljno iskustva prepoznati istinu od lažnih vijesti te koja su često u osjetljivim razvojnim fazama.

Također, stalna izloženost prijetećim sadržajima može stvoriti osjećaj da je svijet opasnije mjesto nego što uistinu jest što može dovesti do osjećaja anksioznosti i nemira, a to je svakako loše za mentalno zdravlje i zdrav razvoj.

U ovakvim situacijama djeca često ne reagiraju samo na konkretan događaj, već na ukupni osjećaj nesigurnosti koji se postupno izgrađuje. To može dovesti do kontinuirane tjeskobe te problema sa spavanjem i koncentracijom.

Zato je iznimno važno da odrasli razgovaraju s djecom o lažnim vijestima i važnosti provjeravanja izvora informacija, da ne pojačavaju paniku te da pomognu djeci kroz prisutnost i razgovor s djecom o onome što vide i čuju, što često može samo po sebi biti velika pomoć kako bi se vratio osjećaj sigurnosti.

Osim toga, pozivaju se institucije i mediji na odgovorno izvještavanje bez dodatnog širenja straha.

Pročitajte i ove članke:

• Otkriveno odakle stižu dojave o bombama: “Njihov je cilj posijati paniku”
• Psihologija medija: Većina nas informacije uzima “zdravo za gotovo”! Psihologinja otkriva kako mediji utječu na ponašanje ljudi
• Mentalno zdravlje djece i adolescenata: Jedno od sedmero djece i mladih u dobi 10 – 19 godina ima problema! Psihologinja otkriva kako ih prepoznati i riješiti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Piše nutricionistica

Tjedni jelovnik za hemoroide: Jedite ovo 7 dana i olakšajte tegobe bez lijekova

• Zrinka Babić
• 6 min čitanja

• lažne dojave o bombama
• mentalno zdravlje djece
• osjećaj nesigurnosti i prijetnje