Migrena je neurološki poremećaj koji se najčešće manifestira kao snažna, pulsirajuća bol u glavi. Osim boli, mogu se javiti i drugi simptomi poput mučnine, povraćanja, bolova u mišićima, utrnulosti, osjetljivosti na svjetlo i zvuk te izraženog umora.

Također, znate koliko je važno pronaći odgovarajući plan liječenja koji će pomoći u prevenciji napada i ublažavanju simptoma.

No, čak i najbolja terapija s vremenom može prestati djelovati. Prepoznavanjem znakova upozorenja možete pravovremeno zaštititi svoje zdravlje i održati kvalitetu života.

1. Promjene u obrascu migrene

Terapija migrene obično se prilagođava vašim simptomima i obrascima koje zajedno pratite s liječnikom. Ako primijetite promjene u intenzitetu, učestalosti ili trajanju napada, to može značiti da trenutna terapija više nije dovoljna.

Migrena se s vremenom može razvijati. Mozak i živčani sustav mogu postati osjetljiviji na bol i upalu – stanje poznato kao centralna senzibilizacija.

Zbog toga napadi mogu:

• biti jači
• pojavljivati se češće
• uključivati nove simptome
• trajati dulje.

Ako primijetite bilo kakve promjene, važno je što prije obavijestiti liječnika.

2. Napadi se ne poboljšavaju

Ako unatoč terapiji ne primjećujete poboljšanje ili vam je i dalje potrebna dodatna terapija za ublažavanje simptoma, moguće je da lijek koji uzimate nije dovoljno učinkovit.

Ipak, važno je biti strpljiv. Mnogi lijekovi za migrenu ne djeluju odmah. Često je potrebno vrijeme da postignu puni učinak, a terapija se obično započinje manjim dozama kako bi se organizam postupno prilagodio.

Za procjenu učinkovitosti terapije obično je potrebno razdoblje 8 – 12 tjedana, tijekom kojeg se prati odgovor organizma i promjene simptoma.

3. Terapija djeluje nepouzdano

Ako primijetite da lijekovi sporije djeluju, brzo “popuste” ili su potrebne veće doze za isti učinak, vrijeme je za ponovno razmatranje terapije.

Ponekad lijek jednostavno nije pravi izbor za vas, ali čak i učinkoviti lijekovi s vremenom mogu zahtijevati prilagodbu.

Jedan od mogućih razloga može biti i tzv. glavobolja uzrokovana prekomjernom upotrebom lijekova. Ona nastaje kada često uzimanje lijekova poveća osjetljivost na bol i smanji toleranciju organizma, što može dovesti do ponovnih glavobolja nakon prestanka djelovanja lijeka.

4. Nuspojave nadmašuju korist

Lijekovi za migrenu mogu uzrokovati nuspojave, zbog čega se terapija najčešće započinje s nižim dozama.

Iako su neke nuspojave blage i podnošljive, problem nastaje ako značajno utječu na vašu svakodnevicu ili nadmašuju korist koju lijek donosi.

Moguće nuspojave uključuju:

• mučninu i povraćanje
• umor
• osjećaj stezanja u prsima, vratu ili čeljusti
• crvenilo ili trnce na koži
• vrtoglavicu
• promjene tjelesne težine
• poremećaje spavanja
• promjene raspoloženja.

U tom slučaju razgovarajte s liječnikom o promjeni terapije.

5. Promjene u vašem zdravstvenom stanju

Vaše opće zdravstveno stanje može utjecati i na migrenu i na učinkovitost terapije. Važno je liječniku prijaviti sve relevantne promjene, poput:

• trudnoće ili menopauze
• promjena tjelesne težine
• novih dijagnoza ili lijekova
• promjena u zdravstvenom osiguranju
• velikog stresa
• promjena u prehrani
• neobičnog radnog rasporeda
• povećane ili smanjene razine tjelesne aktivnosti.

Čak i ako vam se čini da terapija i dalje djeluje jednako, ovi faktori mogu utjecati na njezinu dugoročnu učinkovitost.

Pročitajte i ove članke:

• “Pričajmo o migreni”: Bolest, a ne samo jaka glavobolja koja pogađa svaku sedmu osobu
• 23 zdravstvena stanja povezana s migrenskim glavoboljama
• Što treba, a što ne treba raditi kada vas uhvati migrena?

• lijekovi za migrenu
• migrena
• znakovi da lijekovi za migrenu ne djeluju

Učitaj više izvora