Život s kroničnom boli često izgleda kao stalna borba između onoga što biste “trebali” raditi i onoga što vaše tijelo zapravo može podnijeti.

Dok nas društvene mreže i članci neprestano podsjećaju da je “kretanje lijek”, stvarnost je mnogo složenija. Svaki korak može djelovati kao rizik – hoće li mi ovo pomoći ili pogoršati stanje?

Fizioterapeutkinja Christynne Helfrich za WebMD opisuje primjer pacijenta Kevina koji se, nakon brojnih pregleda i terapija, i dalje nosio s teškom boli u vratu i ramenima.

Uz njezinu podršku, Kevin je kroz 12 tjedana naučio ponovno vjerovati pokretu. Bol nije nestala preko noći, ali više nije upravljala njegovim životom. Umjesto “čuda” pronašao je ono važnije – samopouzdanje, otpornost i smjer prema napretku.

Razumijevanje kronične boli

Kronična bol traje dulje od tri mjeseca i često nije povezana s vidljivim oštećenjem tkiva. Radi se o promjeni u načinu na koji mozak i živčani sustav obrađuju bolne signale. Stručnjakinja za znanost o boli, Jen Uschold, objašnjava:

Kod kronične boli živčani sustav radi svoj posao – samo ga radi previše revno.

Dobra vijest je da se percepcija boli može promijeniti. Obrazovanje o boli i ciljano kretanje dokazano pomažu u smanjenju simptoma. Kada osoba razumije što se događa u tijelu, osjeća se sigurnije i spremnije za kretanje.

Zašto je pokret važan?

Iako se kod kronične boli vježbanje može činiti kao kazna, pokret zapravo “resetira” živčani sustav. Lagana aktivnost potiče cirkulaciju i smanjuje osjetljivost živaca.

Dokazano je da redovita tjelovježba poboljšava raspoloženje, smanjuje depresivne simptome i povećava kvalitetu života. Važno je, međutim, da se pokret prilagodi – ono što pomaže osobi s bolovima u leđima nije isto što i za nekoga tko živi s fibromialgijom ili lupusom.

Male promjene, veliki napredak

Kod kronične boli ne postoji univerzalno rješenje. Nekima pomažu kratke, česte šetnje, drugima lagano istezanje ili vježbe snage. Ključno je slušati tijelo i postupno povećavati intenzitet.

Fizioterapeutkinja Uschold naglašava da je manje važno koji oblik vježbanja odaberete, a više kako ga izvodite – siguran živčani sustav ne stvara bol.

Um i tijelo rade zajedno

Kronična bol često je praćena anksioznošću i depresijom. Emocionalno stanje snažno utječe na to kako mozak doživljava bol. Tehnike poput kognitivno-bihevioralne terapije i motivacijskog razgovora mogu pomoći u promjeni načina razmišljanja, smanjenju straha od boli i jačanju samopouzdanja.

Dokazano je da i pozitivna psihologija – kroz vježbe samosuosjećanja i zahvalnosti – može dugoročno poboljšati raspoloženje i smanjiti osjećaj bespomoćnosti.

Snaga podrške

Za mnoge osobe koje žive s kroničnom boli najveća razlika nastaje onda kada ih netko stvarno sasluša. Kada zdravstveni djelatnik ili bliska osoba pokažu razumijevanje, motivacija za nastavak vježbanja i oporavka znatno raste.

Kao što je pokazao Kevinov primjer – kad ponovno naučimo vjerovati svojem tijelu, pokret prestaje biti neprijatelj i postaje put prema slobodi.

Pročitajte i ove članke:

• Kronična bol: Što je uzrok, kako izgleda i kako si pomoći?
• Trpite kroničnu bol dulje od tri mjeseca? Pod povećanim ste rizikom za razvoj neurološke bolesti koja sve više uzima maha
• Život s kroničnom boli: Savjeti žene kojoj su migrene dio svakodnevice.

• bol i vježbanje
• kronična bol i vježbanje

Učitaj više izvora