Lijekovi za gastritis bez recepta: Što trebate znati?
- Budite prvi i komentirajte!
- 4 min čitanja

Gastritis je naziv za upalu sluznice želuca koja može imati brojne uzročnike i različite simptome. U današnje doba je relativno česta, a iako je najčešći uzročnik bakterijska infekcija (Helicobacter pylori), postoje i drugi mogući čimbenici koji mogu dovesti do gastritisa, poput stresa, različitih lijekova, ozljeda, poremećaja imunološkog sustava i dr.
Nerijetko uzrok ostane nepoznat. Koje su najbolje tablete za gastritis i je li uopće moguće neke od istih okarakterizirati ovim laskavim epitetom?
Prije svega, sami gastritis se može generalno podijeliti u akutni i kronični gastritis. Jasno, temeljna razlika između kroničnog i akutnog gastritisa je vremenski tijek nastanka i trajanja.
Akutni gastritis nastupa iznenada i obično traje kraće, dok kronični gastritis nastaje postupno i traje dulje vrijeme. To nije jedina podjela gastritisa, naprotiv, isti se još može podijeliti prema etiologiji, patofiziologiji i histološki. Također, prema težini upale, gastritis dijelimo na erozivni i neerozivni gastritis.
Gastritis kao takav ne mora uvijek dovesti do razvoja simptoma. Međutim, ako se pojave, simptomi se razlikuju ovisno o uzroku. Mogu uključivati bol, mučninu, povraćanje, nelagodu i dr. Ako se zna uzrok gastritisa, potrebno je otkloniti isti ili ga liječiti (npr. eradikacija Helicobacter pylori s trojnom terapijom).
No, neovisno o tome, simptomi gastritisa se svakako mogu pokušati sanirati. Osnove simptomatske terapije gastritisa su lijekovi koji neutraliziraju ili smanjuju stvaranje želučane kiseline. Danas se mnogi od njih nalaze u bezreceptnom režimu. U nastavku otkrijte kako djeluju lijekovi za gastritis bez recepta.
Lijekovi za gastritis bez recepta
Ono što danas većina populacije percipira kao tablete za želudac bez recepta se uglavnom odnosi ili na antacide ili na inhibitore protonske pumpe.

Antacidi
Antacidi su lijekovi za gastritis bez recepta koji obično sadrže kombinaciju magnezijevog hidroksida, aluminijevog hidroksida ili kalcijevog karbonata, tvari koje svojim kemijskim svojstvima pomažu u neutralizaciji želučane kiseline i smanjenju njezinog eventualnog štetnog djelovanja. Na tome se temelji glavni mehanizam djelovanja antacida kod gastritisa.
Međutim, pretpostavlja se da antacidi imaju još neke mehanizme djelovanja pomoću kojih blagotvorno djeluju kod gastritisa. Konkretno, antacidi prema nekim istraživanjima mogu potaknuti stvaranje novih krvnih žila (angiogenezu) u oštećenoj sluznici, što može biti ključno za opskrbu tkiva kisikom i hranjivim tvarima te za smanjenje upale.
Također, antacidi vežu žučne kiseline koje mogu dodatno iritirati sluznicu te inhibiraju aktivnost pepsina, enzima koji razgrađuje bjelančevine i može oštetiti sluznicu u kiselom okruženju. Osim toga, teški metali poput aluminija mogu u teoriji inhibirati rast H. pylori (ako je ta bakterija uzrok gastritisa).
Važno je naglasiti kako je riječ o sporednim mehanizmima te se u suštini antacidi prvenstveno koriste zbog neutralizacije želučane kiseline, mehanizma koji je i najzaslužniji za olakšanje simptoma kod pojave upale želučane sluznice.
Isto tako, jako je važno naglasiti kako se antacidi ne bi smjeli koristiti dugoročno bez kontrole liječnika. Dapače, namijenjeni su za povremeno liječenje blagih simptoma (maksimalno dvaput tjedno i do dva tjedna u kontinuitetu, u suprotnom se treba javiti liječniku).
Inhibitori protonske pumpe
Inhibitori protonske pumpe su pak skupina lijekova koja se u trenutku pisanja ovog članka nalazi u receptnom i bezreceptnom režimu u Hrvatskoj. Riječ je o lijekovima koji ireverzibilno blokiraju protonsku pumpu (vodik/kalij adenozin trifosfatazu) te tako blokiraju uopće lučenje želučane kiseline.
Zbog ireverzibilnog učinka, u većini slučajeva (uz neke iznimke), dovoljno je dozirati lijek jednom dnevno. Predstavnici ove skupine lijekova su rabeprazol, omeprazol, lansoprazol, esomeprazol i pantoprazol.
Jedini lijek koji se u trenutku pisanja ovog članka može kupiti i bez recepta (nalazi se u receptnom i bezreceptnom režimu) jest pantoprazol. Svi ostali idu isključivo na liječnički recept.
U procesu samoliječenja simptoma gastritisa inhibitori protonske pumpe (IPP) mogu olakšati simptome već nakon 2 – 3 sata, no maksimalan učinak postižu nakon 1 – 4 dana korištenja. U tom smislu, za razliku od antacida koji se koriste povremeno i po potrebi, IPP-ovi su ipak namijenjeni za periodičke terapijske intervale do 14 dana.
Drugim riječima, u samoliječenju se IPP-ovi mogu koristiti do 14 dana, ne više od četiri puta godišnje. Ako to nije dovoljno za saniranje simptoma, potrebno je otići liječniku!

Antagonisti H2 receptora
Osim antacida i IPP-a postoje i antagonisti H2 receptora. Riječ je o lijekovima koji blokiraju djelovanje histamina na H2 receptore u stanicama želučane sluznice te tako smanjuju lučenje želučane kiseline.
Nešto sporije djeluju od antacida, a problem kod ovih lijekova je potencijalan razvoj tolerancije (smanjeni učinak lijeka kod svakodnevnog dugoročnog korištenja). Iako se nekoć ranitidin mogao kupiti bez recepta, već nekoliko godina ga nema na hrvatskom tržištu, tako da ova skupina lijekova danas ide isključivo na liječnički recept (famotidin).
Biljni preparati
Osim navedenih lijekova postoje još i biljni preparati koji se mogu koristiti kod gastritisa. Jasno, dokazi nisu toliko snažni ni jednoznačni, no postoje podaci o biljkama poput sladića, đumbira i drugih koji potencijalno mogu pomoći pacijentima kao dodatna terapija.
Ovdje je važno naglasiti kako je svakako potrebno javiti se svojem ljekarniku ili liječniku u vezi uzimanja biljnih lijekova i/ili preparata kako bi se provjerio način korištenja te, što je još važnije, sigurnost uzimanja istih s obzirom na druge lijekove te opće zdravstveno stanje.
Zaključno, gastritis je stanje koje se može samoliječiti makar do jedne točke. No, ako se tegobe ponavljaju, traju dulje od nekoliko tjedana ili su praćene alarmantnim simptomima poput gubitka težine, krvi u stolici ili jakih bolova, nužno je potražiti savjet liječnika.
Dugoročno, kao i kod većine drugih bolesti, trajno poboljšanje zahtijeva više od terapije, u smislu promjene životnog stila, pravilne prehrane i izbjegavanja čimbenika poput pušenja, stresa i prekomjernog unosa alkohola.
Pročitajte i ove članke:
- Gastritis: Kako ga prepoznati i što jesti kod bolova?
- Prirodni lijekovi za gastritis: Istraživanja su potvrdila da ovih 8 može pomoći
- Bakterije koje uzrokuju čir na želucu mogu se širiti i unutar obitelji.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo

Iz cjepiva se povlači kontroverzni sastojak? Evo što trebate znati
- Tomislav Stanić
- 2 min čitanja
- Vakil, N. B. (2025). Antiulcer medications: Mechanism of action, pharmacology, and side effects. UpToDate.
- Gastritis. (2024). Mayo Clinic.
- Jensen, P. J. (2024). Gastritis: Etiology and diagnosis. UpToDate.
- Krupavaram, B. A. i sur. (2023). A Review of herbal treatment for functional gastrointestinal disorders and infection. Progress in microbes and molecular biology, 6(1): a0000346.
- Vakil, N. (2019). Gastritis. MSD medicinski priručnik za pacijente.
- Meštrović, A. (2017). Želučane teškoće. Priručnik za samoliječenje. CASI.
- Baza lijekova. Halmed.