Ovo morate znati

Kako nastaje madež, koje su vrste madeža i kako prepoznati opasan madež?

Budite prvi i komentirajte!
3 min čitanja

Tomislav Stanić

mag. educ. philol. croat.

Gotovo svaka osoba ima barem nekoliko madeža na tijelu – smeđih, ružičastih, crnih ili boje kože. Iako većina madeža nije opasna, važno je znati kako prepoznati promjene koje mogu ukazivati na rizik od melanoma – najopasnijeg raka kože.

U nastavku saznajte kako nastaje madež, koje su najčešće vrste madeža na koži, kada su madeži samo estetski detalj, a kada signal za posjet dermatologu.

Kako nastaje madež?

Madeži nastaju kada se stanice kože koje proizvode pigment – melanociti – grupiraju na jednom mjestu umjesto da se ravnomjerno rasporede po koži. Te nakupine nazivamo nevusima, a mogu se pojaviti bilo gdje – na vlasištu, ispod noktiju, između prstiju ili čak ispod pazuha.

Najveći broj madeža pojavljuje se do 40. godine života, iako hormonalne promjene, poput trudnoće ili puberteta, mogu utjecati na njihovu veličinu i boju.

Boja madeža varira od svijetlosmeđe do tamnosmeđe, plavičaste, crvene, ružičaste ili čak crne.

Veličina obično ne prelazi šest milimetara, a površina može biti glatka, naborana, ravna ili uzdignuta – ponekad čak s dlačicama.

Zašto se madeži pojavljuju?

Glavni uzrok je genetika, no izloženost UV zračenju (sunce ili solarij) značajno povećava broj madeža. Također, hormonalne promjene (pubertet, trudnoća) mogu utjecati na njihov razvoj.

Genetske mutacije (posebno gena BRAF) mogu potaknuti rast melanocita, a u kombinaciji s UV zračenjem povećavaju rizik od razvoja raka kože.

Ljudima svjetlije puti i svijetle kose te onima s obiteljskom poviješću melanoma savjetuje se redovit pregled kože.

Vrste madeža – koje su?

Postoje različite vrste madeža na koži, a najčešće se dijele prema načinu nastanka, izgledu i potencijalnom riziku od razvoja raka kože. Ako vas zanima kakav je vaš madež, vrste u nastavku mogle bi pomoći da ga identificirate.

1. Stečeni madeži

Nastaju nakon rođenja i najčešće su bezopasni. Ipak, i oni mogu s vremenom promijeniti oblik ili boju, osobito pod utjecajem sunca.

2. Displastični madeži

Veći su od običnih, često nepravilnih rubova i neujednačene boje – od svijetloružičaste do tamnosmeđe. Izgledom mogu podsjećati na prženo jaje. Imaju veći rizik za razvoj melanoma pa zahtijevaju pažljivo praćenje.

3. Kongenitalni madeži

Prisutni su već pri rođenju kod 1 – 2 % novorođenčadi. Rizik od melanoma raste s veličinom madeža – kod većih može biti i do 10 – 12 %. Često su nepravilne boje i mogu imati “satelitske” madeže oko sebe.

Ostale vrste madeža

Ostale vrste madeža su:

plavi madeži – tamnoplavi do crni, češći kod žena i osoba azijskog podrijetla; većina je bezopasna, ali veći plavi madeži mogu postati zloćudni
intradermalni madeži – boje kože, u obliku kupole, najčešći kod odraslih
spojni melanocitni madeži – tamni, ravni madeži koji se često nalaze na trupu, licu i udovima djece
staračke pjege – smeđe mrlje uzrokovane suncem, češće kod osoba starijih od 40 godina
seboroične keratoze – nisu pravi madeži, već benigne izrasline s voštanim izgledom; ipak, dermatolog bi ih trebao provjeriti jer mogu nalikovati melanomu
spitz madeži – brzorastuće, ružičaste ili crne izbočine koje se mogu povući s godinama; često se javljaju kod djece i mladih.

Kako prepoznati opasan madež?

Ključna stvar je redovita samoprovjera kože – osobito ako imate mnogo madeža ili ste rizična skupina. Za lakše snalaženje koristi se metoda ABCDE:

A (asimetrija) – jedna polovica madeža ne izgleda kao druga
B (rubovi) – nepravilni ili nazubljeni rubovi
C (boja) – više nijansi boje u jednom madežu (smeđa, crna, crvena, plava)
D (promjer) – promjer veći od šest milimetara (ali može biti i manji)
E (evolucija) – svaka promjena madeža – u boji, veličini, obliku ili ako počne krvariti, boljeti ili svrbjeti.

Osim ovoga, obratite pozornost na: