Dr. sc. Damir Ivanković: “Zdravstvo ne smije ovisiti o političkim ciklusima!”

Dr. sc. Damir Ivanković

Unatoč brojnim reformskim naporima, hrvatski zdravstveni sustav i dalje se suočava s izazovima koji zahtijevaju sustavan i dugoročan pristup – od nedostatka kadra i regionalnih nejednakosti do upravljanja kvalitetom skrbi.

O tome gdje se Hrvatska nalazi u širem europskom kontekstu, što znači otpornost zdravstvenog sustava i kako se sustavi sve više okreću “modelu zdravlja” razgovarali smo s dr. sc. Damirom Ivankovićem, samostalnim konzultantom za zdravstvene sustave, o izazovima i budućnosti zdravstvene skrbi u Hrvatskoj, ali i šire.

Njegovi odgovori temelje se na najnovijim publikacijama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i profesionalnom iskustvu u radu s europskim zdravstvenim politikama.

Hrvatski sustav suočen s izazovima – ali i prilikama

Prema riječima dr. sc. Ivankovića, analiza kvalitete zdravstvene skrbi u Hrvatskoj ukazuje na niz ozbiljnih izazova – ali i potencijal za napredak:

Hrvatska pokazuje iznadprosječno visoke pokazatelje obolijevanja i smrtnosti od uzroka koji se mogu spriječiti ili liječiti, što jasno ukazuje na potrebu jačanja kvalitete i sigurnosti zdravstvene skrbi.

Dodaje kako su politička nestabilnost i centralizacija sustava dodatne prepreke strateškom razvoju:

Sustav i dalje pokazuje osjetljivost na promjene u političkim ciklusima, što otežava dugoročno planiranje i implementaciju reformi.

Upozorava i na zabrinjavajuće zdravstvene trendove – visoku stopu pušenja i pretilosti, osobito među mladima, ali i na činjenicu da je stopa depresije u Hrvatskoj znatno viša od prosjeka EU-a.

Dr. sc. Ivanković naglašava važnost uključivanja građana u oblikovanje politika te dodaje:

Za pomak prema visokoj kvaliteti skrbi potrebni su ulaganje u sustavno planiranje, jačanje ljudskih resursa, digitalna rješenja i bolje praćenje pokazatelja koji su važni pacijentima.

zdravstveni sustav i dalje se suočava s izazovima koji zahtijevaju sustavan i dugoročan pristup
FOTO: Josko Ponos/CROPIX

Što otpornost zdravstvenog sustava znači u praksi?

Pojam otpornosti zdravstvenog sustava često se koristi, no što on zapravo znači za pacijente, zdravstvene djelatnike i donositelje odluka? Dr. sc. Ivanković pojašnjava:

Otpornost ne znači samo da sustav preživi krizu, nego i da iz nje izađe pametniji i jači. Za pacijente to znači pristup kvalitetnoj skrbi čak i u kriznim situacijama – primjerice, da se i tijekom pandemije mogu provoditi pregledi, cijepljenje i skrb za kronične bolesti.

Za zdravstvene djelatnike otpornost podrazumijeva jasne protokole, dostupnu zaštitnu opremu, psihološku podršku i mogućnost brzog osposobljavanja.

Iscrpljen zdravstveni radnik znači smanjenu kvalitetu i sigurnost skrbi za sve, upozorava.

S druge strane, za donositelje odluka to znači planirati unaprijed – ulagati u infrastrukturu, digitalne sustave i rano prepoznavanje prijetnji.

Potrebna je i politička volja da se u krizama djeluje brzo, ali i da se sustavno uči iz prošlih pogrešaka.

Smjer europskih zdravstvenih politika – više prevencije i jednakosti

Prema European Health Reportu 2024, zdravstveni sustavi u Europi sve više se usmjeravaju na prevenciju, mentalno zdravlje i smanjenje nejednakosti. Hrvatska dijelom prati te trendove, ali još uvijek zaostaje u nekim ključnim segmentima. Dr. sc. Ivanković objašnjava:

Nedostatna usklađenost vidi se u upravljanju kvalitetom, digitalizaciji i integraciji skrbi. Sustav je i dalje previše fokusiran na bolničku skrb, što nije dugoročno održivo.

No, pohvaljuje pilot projekte poput mobilnih timova u mentalnom zdravlju i telemedicine u primarnoj skrbi.

Jedan od ključnih trendova u europskim zdravstvenim politikama je prelazak s liječenja bolesti na očuvanje zdravlja
FOTO: Sasa Buric/CROPIX

Od “modela bolesti” prema “modelu zdravlja”

Jedan od ključnih trendova u europskim zdravstvenim politikama je prelazak s liječenja bolesti na očuvanje zdravlja – tzv. “model zdravlja”.

To znači promjenu paradigme – zdravstveni sustavi više ne reagiraju samo na bolest, već aktivno promiču zdravlje i prevenciju tijekom cijelog životnog vijeka.

Ističe nekoliko ključnih promjena:

  • naglasak na prevenciji, ranoj detekciji i zdravim stilovima života
  • jačanje primarne zdravstvene zaštite kao temelja sustava
  • intersektorski pristup, jer zdravlje ovisi i o obrazovanju, okolišu i prometu
  • aktivno uključivanje građana i pacijenata u oblikovanje zdravstvenih politika.

Ovakav model ne podrazumijeva samo bolje zdravstvene ishode, već i veću financijsku održivost sustava.

Hrvatski zdravstveni sustav nalazi se na razmeđi

Hrvatski zdravstveni sustav nalazi se na razmeđi – s jedne je strane suočen s ozbiljnim izazovima poput pretilosti, mentalnog zdravlja i demografskih promjena, a s druge strane ima priliku iskoristiti sredstva i reforme kako bi postao otporniji, učinkovitiji i pravičniji.

Dr. sc. Ivanković zaključuje:

Inicijative poput HealthComm Foruma, koje potiču strukturiran dijalog između stručnjaka i donositelja odluka, mogu i moraju imati važnu ulogu u razvoju uključivih zdravstvenih politika temeljenih na dokazima i stručno-političkom konsenzusu.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

5 / 5   2

Foto: Dr. sc. Damir Ivanković

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu