“Samo još pet minuta!” – moli vaše dijete dok ga po treći put podsjećate na zadaću koju treba predati sutra. Iako je imalo puna dva tjedna za pripremu, opet vas čeka večer puna stresa i brzinskog rada u zadnji čas.

Ako se nalazite u ovakvim situacijama, dio ste velike zajednice roditelja koji bespomoćno promatraju kako njihova djeca uporno odgađaju obveze.

Prokrastinacija nije rezervirana samo za odrasle – s njom se bore i djeca. Bilo da je riječ o pisanju zadaće, obavljanju kućanskih poslova ili izbjegavanju odgovornosti, odgađanje može izazvati stres, smanjiti samopouzdanje i utjecati na uspjeh u školi. Kao roditelji, želite pomoći, ali često ne znate odakle početi.

Na temelju intervjua portala Psychology Today s dr. Fuschijom Sirois, profesoricom sa Sveučilišta Durham i autoricom knjige Procrastination: What It Is, Why It’s a Problem, and What You Can Do About It, u nastavku donosimo emocionalne uzroke prokrastinacije i konkretne savjete kako pomoći svojoj djeci da je savladaju.

Prokrastinacija nije lijenost, već emocionalno izbjegavanje

Većina ljudi prokrastinaciju doživljava kao znak lijenosti ili loše organizacije, no znanost pokazuje da je riječ o emocionalnoj reakciji.

Dr. Sirois prokrastinaciju definira kao svjesno i nepotrebno odgađanje zadataka, iako znamo da nam to može naštetiti. Za razliku od racionalnog odgađanja, prokrastinacija je često rezultat osjećaja poput tjeskobe, straha od neuspjeha ili preopterećenosti.

Djeca također često prokrastiniraju zbog sličnih razloga:

• zadatak im djeluje prezahtjevno
• boje se da neće biti dovoljno dobra
• pažnju im lako odvuku podražaji iz okoline.

Zašto djeca odgađaju zadatke?

Prokrastinacija se često razvija još u djetinjstvu i na nju utječu mnogi čimbenici – roditeljski pristupi, školski pritisak i osobine djeteta. Evo najčešćih razloga.

1. Teškoće s upravljanjem emocijama

Djeca koja još nisu naučila kako se nositi s neugodnim emocijama češće izbjegavaju zadatke koji u njima izazivaju dosadu, frustraciju ili strah.

2. Perfekcionizam i strah od neuspjeha

Neka djeca zadatke odgađaju jer misle da ih neće moći savršeno izvršiti. Ako osjećaju da neće biti dovoljno dobra, radije ih neće ni započeti.

3. Strah od osude i sram

Djeca ponekad oklijevaju započeti zadatak jer se boje da će ih drugi smatrati nedovoljno pametnima. Odgađanjem pokušavaju izbjeći osjećaj srama, ali time samo produbljuju svoju nesigurnost.

4. Nejasni zadaci

Ako dijete ne razumije što se od njega točno traži, lako će se obeshrabriti i odgoditi početak rada. Zbunjenost često izaziva blokadu.

5. Navika izbjegavanja i privlačnost trenutnog zadovoljstva

Digitalna zabava poput igara ili društvenih mreža nudi trenutno olakšanje i bijeg. Ako dijete stalno koristi te sadržaje kako bi izbjeglo neugodne zadatke, prokrastinacija mu može postati automatska reakcija.

6. Odgađanje odlaska na spavanje

Mnoga djeca odgađaju spavanje jer osjećaju da tijekom dana nisu imala dovoljno slobodnog vremena. Ponekad je to i način da izbjegnu obveze sljedećeg dana ili da se umire pred ekranima.

Kako kao roditelj možete pomoći djetetu da prestane odgađati obveze?

Cilj nije učiniti dijete produktivnijim pod svaku cijenu, nego mu pomoći da razvije emocionalne i organizacijske vještine potrebne za suočavanje sa zadacima.

Usmjerite se na emocije, a ne samo na vrijeme:

• pitajte “Kako se osjećaš zbog ovog zadatka?”
• potvrdite emocije “Razumijem da ti je ovo teško.”
• potaknite rast “Možda je teško, ali hajdemo pokušati korak po korak.”.

Učite ih samosuosjećanju:

• umjesto da govore “Lijen/a sam.”, neka nauče reći “Učim kako se nositi s izazovima.”
• budite primjer “Nisam danas sve stigao, ali dat ću si još jednu priliku sutra.”.

Podijelite zadatke na manje dijelove. Veliki zadaci često izgledaju preteški. Pomozite djetetu da:

• najprije zapiše nekoliko ideja
• radi jedan po jedan mali korak.

Povežite sadašnjost s budućnošću:

• pitajte “Kako ćeš se osjećati sutra ako danas ne počneš?”
• koristite kreativne metode poput lančića od papira, gdje svaki dio predstavlja dijete kroz nadolazeće dane – vizualizacija vremena može pomoći djetetu da shvati posljedice odgađanja.

Stvorite poticajno okruženje:

• postavite jasna pravila i očekivanja
• uklonite ometanja poput mobitela ili televizije
• izbjegavajte prijetnje i kažnjavanje – sram i tjeskoba dodatno pogoršavaju prokrastinaciju.

Ohrabrite pristup “dovoljno dobro”:

• neka cilj bude napraviti prvi nacrt, ne savršeni uradak
• pohvalite trud, a ne samo rezultat
• podsjetite dijete da su pogreške prirodan dio procesa učenja.

Pročitajte i ove članke:

• Što učiniti kada dijete ne želi surađivati ​​u školi?
• Što kada dijete zahtijeva da radite stvari umjesto njega?
• Sedam razloga zbog kojih ćete na lijenost gledati drugim očima.

• djeca koja odugovlače s obavezama
• prokrastinacija

Učitaj više izvora