Jedna od četiri odrasle osobe sumnja da ima ovaj poremećaj
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Nedavna anketa provedena na 1.000 osoba otkrila je da 25 % odraslih sumnja da možda imaju nedijagnosticirani poremećaj pažnje/hiperaktivnosti (ADHD).
Međutim, samo je otprilike jedna od osam osoba podijelila te zabrinutosti s liječnikom. Stručnjaci su zabrinuti jer mnogi odrasli sada povezuju poteškoće s pažnjom i koncentracijom s ADHD-om, djelomično zbog popularnosti videa na društvenim mrežama koji prikazuju to stanje, prema istraživačima sa Sveučilišta Ohio State.
Ovaj pritisak mogao bi dovesti do samodijagnoze
Psiholog dr. Justin Barterian za Everyday Health primjećuje da su mnogi ljudi zabrinuti zbog svoje sposobnosti koncentracije, što odražava prekomjerne zahtjeve koji se danas postavljaju na pažnju.
Stručnjaci strahuju da bi ovaj pritisak mogao dovesti do samodijagnoze, što bi rezultiralo pogrešnim liječenjem, jer ADHD dijeli simptome s anksioznošću, depresijom i drugim mentalnim poremećajima.
Dok su prethodne procjene ukazivale na to da oko 4 % odraslih ima ADHD, podaci nakon pandemije sugeriraju da bi taj broj mogao biti viši, s 15,5 milijuna odraslih u SAD-u dijagnosticiranih s ADHD-om – od kojih je polovica dobila dijagnozu u odrasloj dobi. Iako se ADHD često shvaća olako kad ljudi dožive dekoncentraciju, ostaje drugi najčešći mentalni poremećaj u SAD-u.
Anketa je također pokazala da su mlađi odrasli skloniji sumnjati da imaju nedijagnosticirani ADHD i tražiti dijagnozu u usporedbi sa starijim generacijama. Mnogi odrasli to spoznaju nakon što njihovoj djeci bude dijagnosticiran ADHD, budući da ovaj poremećaj ima genetsku komponentu.
Postoje tri vrste ADHD-a – nepažljivi, hiperaktivno/impulsivni i kombinirani. Odrasli s ADHD-om imaju poteškoće s pažnjom, hiperaktivnošću i impulzivnošću, što uzrokuje značajne izazove u svakodnevnom životu.
ADHD kod odraslih može se razlikovati od onog kod djece
ADHD kod odraslih može se razlikovati od onog kod djece, pri čemu odrasli često doživljavaju manje hiperaktivnosti, ali više problema s pamćenjem, koncentracijom i unutarnjim nemirom. ADHD je teško dijagnosticirati kod odraslih jer se simptomi preklapaju s drugim stanjima kao što su depresija i anksioznost, koja se često prvo dijagnosticiraju.
Žene mogu pokazivati drugačije simptome ADHD-a nego muškarci, pri čemu žene češće pokazuju karakteristike nepažnje, dok muškarci pokazuju više hiperaktivno-impulsivnih ponašanja. To često dovodi do kasnije dijagnoze kod djevojčica u odnosu na dječake.
Velik broj odraslih koji sumnjaju da imaju ADHD mogao bi biti pod utjecajem društvenih pritisaka i nerealnih očekivanja u vezi produktivnosti. Također, drugi mentalni poremećaji poput anksioznosti, depresije i PTSP-a mogu oponašati simptome ADHD-a.
Ispravna dijagnoza i liječenje ADHD-a kod odraslih su ključni, jer neliječeni slučajevi mogu biti povezani s problemima poput razvoda, zloupotrebe supstanci i drugih nesreća. Učinkovita liječenja uključuju stimulativne lijekove uz kognitivno-bihevioralnu terapiju usmjerenu na poboljšanje organizacijskih vještina.
Pročitajte i ove članke:
- ADHD dijagnoza: Neki još misle da je riječ o mitu! Razgovarali smo sa psihologinjom koja je cijeli život posvetila ovom poremećaju
- ADHD testiranje: Na njega se odlučuju sve stariji pojedinci! Psihologinja otkriva zašto i kako izgleda test
- Dijete s ADHD poremećajem i škola: Kako možete pomoći?
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Jedna od četiri odrasle osobe sumnja da ima ovaj poremećaj
- Tomislav Stanić
- 2 min čitanja
- Survey finds 25% of adults suspect they have undiagnosed ADHD, but only 13% have talked to their doctor about it. (2024). The Ohio State University.
- Upham, B. (2024). 1 in 4 Adults Suspect They Have ADHD, Survey Says. Everyday Health.