Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti i čine približno 32 % smrtnih slučajeva u svijetu. Prethodna istraživanja naglašavaju različite čimbenike rizika od bolesti srca, uključujući izloženost zagađivačima iz okoliša kao što su onečišćenje zraka, pasivno pušenje, pesticidi i kemijski zagađivači.

Osim toga, studije su povezale teške metale poput olova, kadmija i arsena s povećanim rizikom od srčanih bolesti.

Novo istraživanje Mailman School of Public Health Sveučilišta Columbia potvrđuje da izloženost metalima iz okoliša može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, osobito kroz povećano nakupljanje kalcija u koronarnim arterijama, markera ateroskleroze.

Ova studija, objavljena u Journal of the American College of Cardiology, analizirala je podatke iz Multi-Ethnic Study of Atherosclerosis (MESA), koja je pratila oko 6.400 odraslih u dobi 45 – 84 godine 2000. – 2002. Sudionici nisu imali prethodnu povijest kardiovaskularnih bolesti.

Istraživači su mjerili razine metala u urinu sudionika, uključujući neesencijalne metale (kadmij, volfram, uran) i esencijalne metale (kobalt, bakar, cink). Glavna autorica dr. Katlyn E. McGraw primijetila je sve više dokaza koji povezuju metale poput arsena, olova i kadmija sa srčanim bolestima.

Tijekom razdoblja od 10 godina istraživači su primijetili da je izloženost određenim metalima, kao što su kadmij, volfram i uran, povezana s povišenim razinama kalcija u koronarnim arterijama. Nasuprot tome, više razine bakra i cinka bile su povezane sa smanjenom kalcifikacijom.

McGraw je istaknula da je povezanost s metalima poput volframa, urana i kobalta iznenađujuća, s obzirom na ograničena istraživanja o njihovom kardiovaskularnom utjecaju.

Viša razina teških metala kod određenih skupina

Istraživači su također otkrili više razine metala u mokraći kod starijih sudionika, onih kineskog podrijetla, pojedinaca s nižim stupnjem obrazovanja i stanovnika Los Angelesa, koji su imali znatno više razine volframa, urana, kadmija, kobalta i bakra.

Ovi nalazi sugeriraju da bi se određene populacije mogle suočiti s većom izloženošću metalnim zagađivačima na temelju lokacije i načina života.

Dr. McGraw je za Medical News Today preporučila mjere kao što su prestanak pušenja, testiranje vode za piće, korištenje pročistača zraka i održavanje prehrane bogate željezom, kalcijem i vitaminima B kako bi se smanjilo nakupljanje metala. Međutim, naglasila je da su šira zaštita okoliša i propisi najučinkovitiji načini za smanjenje izloženosti metalima u cijeloj zajednici.

Komentirajući studiju, dr. Cheng-Han Chen za Medical News Today je primijetio da zagađivači okoliša, uključujući metale, odavno doprinose riziku od kardiovaskularnih bolesti. Naglasio je potrebu za javnom politikom za smanjenje onečišćenja okoliša, budući da točni mehanizmi izloženosti ostaju nejasni.

U međuvremenu je Rebecca Fuoco iz Green Science Policy Institute savjetovala praktične korake poput redovitog čišćenja i pranja ruku kako bi se maksimalno smanjila osobna izloženost kućnoj prašini, potencijalnom izvoru metalnih zagađivača. 

Pročitajte i ove članke:

• Simptomi srčanih problema: Ubijaju više od 20,5 milijuna ljudi svake godine! Liječnik otkriva koje tegobe upućuju na to da je u pitanju srce
• Teški metali u organizmu: Posvuda su oko nas, a prevelike količine uzrokuju ozbiljne posljedice! Evo koji su simptomi i kako se liječi
• U tamponima pronađeni teški metali, zovite proizvođače!

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Često je tema javne rasprave

Što jede Donald Trump? Stručnjaci se čude što je još živ

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• ateroskleroza
• izlaganje metalima iz okoliša
• srčane bolesti
• teški metali