Što uzrokuje inzulinsku rezistenciju? (2. dio)

inzulin

Inzulinska rezistencija je zapravo neosjetljivost stanica tijela na djelovanje inzulina. Posljedice su gubljenje funkcija u datom momentu. A to znači kad bi se nešto trebalo obaviti onda ne može!

Posljedice su pogubne za zdravlje i nažalost dalekosežne- što znači da će se dogoditi u budućnosti. Bolest s odgođenim ali sigurnim početkom djelovanja- ali ne zanemarujte odgodu – to može biti i za 3 dana i za 3 mjeseca i za 3 godine. U tom i jest problem što ne znamo.

Uzroci su mnogi, najčešće hranom isprovocirani. Među potajnim krivcima su meso, jaja i ribe.

Ima mnogo krivaca za oštećenje gušterače, a samo jedan od njih koje sam vidio u praksi je viroza crijeva. Što ako je virusni napad na crijeva izazvao oštećenje naše drage gušterače?

Kako?

Pa jednostavno iz razloga što su gušterača i naša crijeva vrlo, vrlo bliski susjedi- međaši… na žalost dijeli ih samo jedan tanki, vrlo tanki sloj stanica, a šverceru kao što je opaki virus i nije teško preći taj tanki sloj i napraviti nered u gušterači ili oko nje. Iz čiste obijesti!

A što ako konzumiramo hranu koja se u crijevima razgrađuje na toksične spojeve koji onda, onako, “omaškom”, “kao fol”, “slučajno”, “zapnu” u gušterači ili u blizini nje? Stvarajući upalu, žarište, požar koji se difuzno širi na okolna tkiva.

Tijelo – kao povezana cjelina raznih sistema i tekućina

To je nešto kao avion- 1000 i jedna žica, a sve u funkciji multifunkcionalnosti!

Zapamtite da tijelo nije niz 100% čvrstim nepropusnim zidom odvojenih dijelova, nego su ti dijelovi difuzno spojeni sistemom spojenih posuda. Tako da ponekad boli donji zub, a upala je u gornjem.. ili upaljen je gornji zub, a pokazuje se kao upala sinusa.

Čime su spojeni i kako komuniciraju?

Pa na više načina… Jedna od veza je krvotok, zatim živci i tekućine.

Stoga nije moguće liječiti npr. antibiotikom samo desni nožni palac, a bez da dio antibiotika ne završi i čitavom stopalu, ili u lijevom ramenu, jeziku ili uhu.

Jedna iznimka od ovog je mozak. On posjeduje jaku barijeru baš zbog takvih stvari i zbog zaštite. A to je krvno-moždana barijera. Na žalost, nju s lakoćom “preskače” alkohol, heroin i ostali opijati.

Inzulinska rezistencija – pokret otpora s potpuno krivim ciljem i ideologijom

Ali postoji drugi način na koji smo mogli završiti s visokim šećerom u krvi.

Što ako ima dovoljno inzulina, ali inzulin ne radi?

A šećer u krvi je i dalje visok?

Ključ je tu, ali nešto je zalijepljeno u bravi.

Naše mišićne stanice postaju otporne na djelovanje inzulina. To se zove inzulinska rezistencija.

Što to zapravo onemogućuje ulaz inzulina?

Masnoće. Zlobne. I to zasićene unutarstanične masti (lipidi). Detaljnije o tome sam pisao u članku o lipotoksičnosti i onom enzimu koji transportira masti- acil- transferazi.

No, masnoće iz krvi se mogu nakupljati unutar mišićnih stanica, a njihovom razgradnjom se stvaraju toksični proizvodi – ceramidi i slobodni radikali koji mogu blokirati i ometati proces djelovanja inzulina.

Dakle, bez obzira na to koliko inzulina imamo u našoj krvi, on nije mogao otvoriti vrata za Tetu Glukozu i razine šećera u krvi rastu ili ostaju visoke.

Ovaj mehanizam kojim loša masnoća uzrokuje inzulinsku rezistenciju nije bio poznat sve do razvoja Magnetske rezonancije – tehnike razvijene kako bi vidjeli što se događa u mišićima nakon što ljudima unesu mast infuzijom u krvotok.

Tako su otkrili da povišenje razine masnoća u krvi uzrokuje inzulinsku rezistenciju ometanjem (inhibicijom) transport glukoze u mišićima.

Inzulinska rezistencija – pokret otpora s brzim djelovanjem

To se može dogoditi u roku od tri sata. Jedan nagli porast masnoće može uzrokovati inzulinsku rezistenciju, obustaviti i ometati unos glukoze nakon samo 160 minuta.

Ista stvar se događa s tinejdžerima- dobnom skupinom koja je najviše podložna drastičnim promjenama u prehrani i prehrambenim pomodarstvom- jesti samo što je fino i što se reklamira.

Masnoća (zasićena) koju su unijeli infuzijom u njihov krvotok se nakuplja u mišićima i smanjuje njihovu osjetljivost na inzulin, što pokazuje da je povećana masnoća (zasićena) u krvi važan čimbenik otpornosti na inzulin.

A onda možete napraviti suprotan eksperiment.

Smanjite razinu loših masnoća u krvi ljudi i otpornost na inzulin pada.

Počistite loše masnoće u krvi i smanjit ćete visinu šećera u krvi. U prehrani pretjerano bogatoj lošim mastima, ketogenoj prehrani inzulin ne djeluje tako dobro kao kod uravnotežene prehrane. Naše tijelo pati pod terorom inzulinske rezistencije – pokretom otpora čiji je jedini smisao i cilj obustaviti ulaz glukoze u stanice i učiniti nas slabima i nemoćnima.

No, što je količina loših masti u našoj prehrani niža i niža to inzulin radi bolje i bolje.

Dovoljno jasan dokaz da tolerancija šećera čak i u zdravih osoba može biti smanjena primjenom nisko-ugljikohidratne dijete s visokim udjelom loših zasićenih masti.

Stoga možemo smanjiti otpornost na inzulin smanjivanjem unosa loših masnoća i kombiniranjem sa zdravim obrocima.

A za to treba znati koje su dobre a koje su loše masnoće i koji glikemijski indeks imaju pojedine namirnice, koje vitamine i minerale uzimati, kada i koliko.

Stvar nije jednostavna, ali je izvediva i moguća- traži disciplinu, dosljednost i znanje te prihvaćanje činjenica o hrani.

Inzulinska rezistencija – rezultat loše i masne politike pod nazivom “Lipotoksičnost”

Što je zapravo pjesnik time htio reći?

Razlikujte ta dva pojma- kad nastane lipotoksičnost (otrovanje stanica zasićenim mastima) tada je rezultat- posljedica tog otrovanja ne-osjetljivost stanica na inzulin bez obzira koliko ga ima.

Ona je zaista jako, jako loša podloga za mnoge bolesti od dijabetes do kancera, visokog tlaka i tko zna čega sve ne još! Branite se od te napasti raznovrsnom i kvalitetnom prehranom!

Na žalost, često ju možete vidjeti golim okom.. kada šećete gradom, pa sjednete malo u kafić na kavicu, kod sebe, ali i kod drugih- oni “mali” valoviti “pregibi” oko pojasa, rebara i trbuha, kad grudnjak jako stegne oko rebara, kad djevojke nose zapete traperice s golišavim pupkom, a trbuščić lagano pada preko traperica, kad sjednete, u narodu poznatiji pod simpatičnim imenima kao što su: “šlaufići”, “škemba”,”purđa”, “špekec”…itd.

Ako ste propustili, prvi dio ovog teksta možete pročitati ovdje.

Članak objavljen:

Saznajte više o kolesterolu u sljedećim tekstovima:

Saznajte više o dijabetesu u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

3.83 / 5   18

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu