Studija je pratila gotovo 84.000 žena

Svaka treća žena suočava se s ovim srčanim oboljenjem nakon menopauze! Evo tko je pod rizikom

Budite prvi i komentirajte!
2 min čitanja

Tomislav Stanić

mag. educ. philol. croat.

Nedavna studija sugerira da se žene u postmenopauzi mogu suočiti s povećanim rizikom od razvoja nepravilnog rada srca, poznatog kao fibrilacija atrija, što zauzvrat povećava njihove šanse da dožive događaje povezane sa srcem poput srčanog i moždanog udara.

Čini se da se ovaj rizik povećava kada te žene prolaze kroz stresne događaje, pate od nesanice, depresije ili se susreću s društvenim stresom. Dok su čimbenici poput dobi, pretilosti, dijabetesa i visokog krvnog tlaka utvrđeni čimbenici rizika za fibrilaciju atrija, utjecaj psiholoških i društvenih elemenata je manje jasan.

29 % žena u studiji razvilo je srčano oboljenje

Studija je pratila gotovo 84.000 žena u postmenopauzi u prosječnom razdoblju dužem od jednog desetljeća.

Nitko od njih u početku nije imao fibrilaciju atrija, ali do kraja razdoblja praćenja gotovo 24.000 ili gotovo 29 % njih razvilo je ovo srčano oboljenje.

Rezultati su pokazali da su žene koje su iskusile kombinaciju simptoma uključujući depresiju, nesanicu i stresne životne događaje imale 8 % veću vjerojatnost da će razviti fibrilaciju atrija u usporedbi s onima koje nisu imale ta iskustva. Slično tome, žene koje su iskusile socijalnu napetost imale su 4 % veću vjerojatnost da će razviti ovo stanje.

Glavna autorica studije, dr. Susan X. Zhao, naglašava da, dok je dob snažan prediktor dobivanja fibrilacije atrija, psiho-emocionalno stanje ovih žena ima značajnu ulogu u njihovom riziku, čak i nakon što se uzmu u obzir drugi česti faktori rizika. Čini se da dva čimbenika imaju najveći utjecaj na rizik od fibrilacije atrija – nesanica je povezana s 4 % većim rizikom, a stresni životni događaji povezani su s 2 % većim rizikom.

Iako je studija bila usredotočena na starije žene u postmenopauzi, rezultati sugeriraju da bi obraćanje pozornosti na te čimbenike rizika ranije u životu moglo imati dugoročne zdravstvene prednosti. Dr. Zhao sugerira da vjerojatno kumulativna doživotna izloženost ovim stresorima stvara predispoziciju pojedinca za razvoj fibrilacije atrija.

Međutim, važno je napomenuti da studija nije uspostavila izravnu uzročnu vezu između čimbenika poput stresa ili nesanice i fibrilacije atrija, već je uočila korelaciju.

Što je fibrilacija atrija?

Fibrilacija atrija može dovesti do raznih simptoma, uključujući umor, vrtoglavicu, bol u prsima, otežano disanje i lupanje srca. Ako se ne liječi, može dovesti do ozbiljnijih komplikacija, poput stvaranja krvnog ugruška, i oslabiti srce tijekom vremena, potencijalno rezultirajući moždanim udarom ili zatajenjem srca.

Ograničenja studije uključuju procjenu psiholoških i društvenih čimbenika u jednom trenutku, potencijalno zanemarujući promjene u razinama stresa ili kvaliteti sna tijekom razdoblja istraživanja. Osim toga, većina sudionica bile su bijelkinje, zbog čega nije sigurno hoće li se rezultati primjenjivati na sličan način na žene druge rase ili etničke pripadnosti.

Na kraju ostaje nejasno jesu li ovi nalazi primjenjivi na mlađe žene koje još nisu doživjele menopauzu. Dr. Rebecca Thurston sugerira da čimbenici poput stresa i nesanice mogu dodatno povećati ranjivost na fibrilaciju atrija za one koji već imaju predispozicije. Unatoč tome što se studija ne bavi izravno time mogu li upravljanje stresom ili poboljšane navike spavanja smanjiti rizik od fibrilacije atrija, bavljenje ovim praksama ima poznate dobrobiti za mentalno zdravlje i opću dobrobit.

Pročitajte i ove članke: