Pretjerana konzumacija šećera povezana je s pojavom ove neurodegenerativne bolesti, a sve se češće javlja u ranijoj životnoj dobi!
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Alzheimerova bolest, moždana bolest koja utječe na kognitivne funkcije i dnevne aktivnosti, najčešći je oblik demencije kod starijih osoba. Iznenađujuće, rani znakovi Alzheimerove bolesti mogu se manifestirati u 30-ima.
Studije su utvrdile korelaciju između konzumacije šećera i razvoja Alzheimerove bolesti, uključujući povišene razine šećera u krvi povezane s dijabetesom. Količina unesenog šećera može utjecati na nečiju osjetljivost i ubrzati pojavu simptoma, iako u određenim slučajevima skroman unos šećera može biti koristan za osobe koje boluju od Alzheimerove bolesti.
Povećava li šećer rizik od Alzheimera?
Pretjerani unos šećera i povišena razina šećera u krvi mogu povećati vjerojatnost razvoja Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije. To je djelomično zato što pretjerana količina šećera može potaknuti upalu, koja je povezana s raznim kroničnim stanjima, uključujući Alzheimerovu bolest. Nedavna istraživanja su naglasila vezu između povišene razine šećera i Alzheimerove bolesti.
Primjerice, studija iz 2022. koja je obuhvatila 37.689 sudionika otkrila je vezu između visoke konzumacije šećera i povećanog rizika od Alzheimerove bolesti među ženama. Značajno je da su oni koji konzumiraju približno 10 g (2,4 čajne žličice) šećera dnevno izloženi najvećem riziku. Među različitim ispitanim vrstama šećera, laktoza, koja se nalazi u mliječnim proizvodima, pokazala je najsnažniju korelaciju s Alzheimerovom bolešću.
Usto, visoka razina šećera u krvi zbog dijabetesa faktor je rizika za razvoj Alzheimerove bolesti. Može potaknuti stvaranje amiloidnih plakova, ključne karakteristike Alzheimerove bolesti.
Drugo istraživanje iz 2022. koje je uključivalo 4.932 ispitanika pokazalo je da povezanost između Alzheimerove bolesti, visokog šećera u krvi i povišenog kolesterola može započeti već u dobi od 35 godina. Praćenje razine kolesterola i šećera u krvi u ranim fazama može pomoći u smanjenju rizika od Alzheimerove bolesti kasnije u životu.
Manja studija iz 2022. također je pokazala da povišena razina šećera u krvi tijekom samo godinu dana može utjecati na rizik od Alzheimerove bolesti i demencije.
Studija iz 2017. dodatno je primijetila povećane markere za Alzheimerovu bolest kod pojedinaca koji konzumiraju veće količine slatkih pića i voćnih sokova. Važno je napomenuti da su sudionici studije prvenstveno bili bijelci, što je potencijalno ograničavalo širu primjenjivost rezultata.
Može li šećer pogoršati simptome Alzheimerove bolesti?
Pretjerana konzumacija šećera, osobito kod osoba s dijabetesom, može ubrzati napredovanje demencije, što dovodi do ranije pojave simptoma. Ovi simptomi uključuju poteškoće s pamćenjem, probleme s rješavanjem problema, promjene u raspoloženju i osobnosti, smanjenu higijenu i socijalno povlačenje. Međutim, male količine šećera ponekad mogu biti korisne.
U uznapredovalim stadijima Alzheimerove bolesti pojedinci mogu doživjeti gubitak apetita, što predstavlja izazov za postizanje potrebne prehrane za njihovu dobrobit. Udruga za Alzheimerovu bolest preporučuje uključivanje skromne količine šećera ili soli kako bi se poboljšala privlačnost hrane i olakšao unos hranjivih tvari. Preporučljivo je posavjetovati se s liječnikom prije uvođenja prilagodbi u prehranu, budući da neki pojedinci mogu zahtijevati stroga ograničenja šećera i soli.
Kako osobe s Alzheimerovom bolešću mogu smanjiti unos šećera?
Praktičan pristup smanjenju konzumacije šećera uključuje ograničavanje ili eliminaciju slatkih napitaka jer je istraživanje utvrdilo izravnu korelaciju između tih napitaka i povećanog rizika od Alzheimerove bolesti. Primjerice, studija iz 2021. koja je pratila 1.865 osoba tijekom 16 godina otkrila je povećani rizik od Alzheimerove bolesti, raznih oblika demencije i moždanog udara kod onih s najvećim unosom šećera, osobito iz pića.
Ostale strategije za smanjenje šećera u prehrani uključuju smanjenje upotrebe konzumnog šećera i zaslađivača poput sirupa, postupno smanjenje količine dodanog šećera, zamjenu šećera začinima ili ekstraktima, pomno provjeravanje oznaka nutritivne vrijednosti i odabir proizvoda s nižim udjelom šećera, prilagođavanje količine šećera u receptima ili njegova zamjena nezaslađenim umakom od jabuka, suzdržavanje od voća pakiranog u sirupu ili njegovo temeljito ispiranje i ocjeđivanje te odabir svježeg, sušenog ili smrznutog voća kada je to moguće.
Pročitajte i ove članke:
- Uzroci Alzheimerove bolesti: Sve je veći broj oboljelih! Voditeljica Dnevne bolnice za oboljele otkriva što možemo učiniti
- Alzheimerova demencija: Liječnik otkriva uzroke i simptome bolesti koja je uvijek fatalna
- 7 faza Alzheimera: Evo kako prepoznati kognitivni pad i u kojem je stadiju oboljela osoba.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića
- Tomislav Stanić
- 4 min čitanja
- Honea, R. A. i sur. (2022). Relationship of fasting glucose and longitudinal Alzheimer’s disease imaging markers. Alzheimers Dement., 8(1): e12239.
- Liu, L. i sur. (2022). Dietary sugar intake and risk of Alzheimer’s disease in older women. Nutr Neurosci., 25(11): 2302–2313.
- Zhang, X. i sur. (2022). Midlife lipid and glucose levels are associated with Alzheimer’s disease. Alzheimer’s Association, 12641.
- Miao, H. i sur. (2021). Sugar in Beverage and the Risk of Incident Dementia, Alzheimer’s Disease and Stroke: A Prospective Cohort Study. J Prev Alzheimers Dis., 8(2): 188–193.
- Pase, M. P. i sur. (2017). Sugary beverage intake and preclinical Alzheimer’s disease in the community. Alzheimers Dement., 13(9): 955–964.