Obrazovanje ima ključnu ulogu u osnaživanju djevojčica i razbijanju društvenih stereotipa i očekivanja na više razina. Vrlo je bitno uopće imati pristup znanju i edukaciji, mnogo žena i djevojčica u svijetu uopće nemaju tu privilegiju da se mogu obrazovati. Diljem svijeta 130 milijuna djevojčica ne pohađa školu, uključujući 32 milijuna osnovnoškolske dobi, 30 milijuna niže srednjoškolske dobi i 67 milijuna više srednjoškolske dobi.

U zemljama pogođenim sukobima dvostruko je vjerojatnije da će djevojčice ostati bez edukacije. Siromašne obitelji često daju prednost dječacima kada ulažu u obrazovanje, dok u nekim mjestima škole ne zadovoljavaju sigurnosne, higijenske ili sanitarne potrebe djevojčica.

Ove podatke s nama su podijelile Sanja Siročić, predsjednica i voditeljica projekata Udruge Sofija, i Ljerka Oppenheim, dopredsjednica i koordinatorica iste. Udruga Sofija je udruga za zaštitu ljudskih prava, a zagovaraju vrijednosti poput slobode govora, poštivanja ljudskog dostojanstva, rodne ravnopravnosti, tolerancije i solidarnosti.

Rušenje društvenih stereotipa

Obrazovanje omogućava djevojčicama pristup znanju i informacijama koje su ključne za njihov intelektualni i emocionalni razvoj. To im daje alate i resurse da razvijaju vlastite interese, sposobnosti i ambicije, a isto tako djevojčice stječu samopouzdanje i vjeru u vlastite mogućnosti. To ih potiče da se suoče s izazovima i slijede svoje ciljeve, bez obzira na društvene stereotipe koji ih mogu ograničavati.

Obrazovanje također pomaže u razbijanju stereotipa o rodnim ulogama i sposobnostima. Kroz obrazovne programe koji promiču ravnopravnost spolova i raznolikost, djevojčice se uče da nisu ograničene na određene uloge ili karijere te da imaju pravo birati svoj put u životu.

Iz Udruge Sofija poručuju:

Kroz edukaciju djevojčice postaju svjesnije društvenih problema, uključujući rodnu neravnopravnost. To ih potiče da se angažiraju u aktivizmu i zagovaranju za promjene u društvu, kako bi se ostvarila veća ravnopravnost. To je nešto na čemu posebno trebamo raditi jer, nažalost, i dalje živimo u društvu gdje se “zazivaju tradicionalne vrijednosti” koje nisu u skladu ni s ljudskim pravima, a kamoli ravnopravnošću kojoj težimo. Imamo jako glasnu manjinu i nažalost puno ljudi koji misle kako se to njih ne tiče, a tiče se svih nas.

Jedna od većih i bitnijih stavki je ekonomska neovisnost. Veliki broj žena koje su bile u nasilnim odnosima nisu odlazile upravo zbog ovog problema.

Kada ste ujedno i ovisne o svojem zlostavljaču jer nemate izvor prihoda kako biste otišli, to je jedna od gorih situacija, o kojoj se toliko ni ne priča. Uvijek se priča o onom vidljivom, fizičkom nasilju. No, ekonomsko nasilje je jedan od većih problema s kojim se žene suočavaju, sigurne kuće su uvijek više-manje pune, no ni to nije trajno rješenje.

Dakle, obrazovanje pruža djevojčicama bolje šanse za ekonomsku neovisnost. Kroz stjecanje vještina i znanja lakše je pronaći zaposlenje i postići financijsku stabilnost, čime se smanjuje ovisnost o drugima.

Ukratko, obrazovanje je ključno sredstvo za osnaživanje djevojčica jer im pruža znanje, vještine i samopouzdanje potrebno za prevladavanje društvenih stereotipa i očekivanja te ostvarivanje punog potencijala.

Uostalom, obrazovanje djevojčica ne samo da im pomaže da ostvare svoj individualni potencijal, već pomaže i u prekidanju međugeneracijskih ciklusa siromaštva i nepovoljnog položaja.

Iz Udruge dodaju:

Kada djevojka ostane u školi, povećava svoj potencijal zarade i budućnost joj je odmah bolja. Obrazovanje je osnažuje da izgradi bolji život za sebe, pridonoseći zdravlju, sigurnosti i prosperitetu svoje obitelji i zajednice. Zapravo, istraživanja pokazuju da bi osiguravanje da sve djevojke završe srednjoškolsko obrazovanje do 2030. moglo povećati bruto domaći proizvod (BDP) zemalja u razvoju za prosječno 10 % tijekom sljedećeg desetljeća.

Borba za obrazovanje djevojčica vodi se diljem svijeta

Možda je najpoznatiji primjer borbe za obrazovanje djevojčica Malala Yousafzai, pakistanska djevojčica koja je bila cilj napada talibana zbog svoje borbe za pravo djevojčica na obrazovanje. Unatoč ozbiljnim prijetnjama, Malala se nije povukla, već je postala globalna ikona za obrazovanje djevojčica. Njezina hrabrost i strast prema obrazovanju inspirirale su mnoge djevojčice diljem svijeta da se bore za svoje pravo na obrazovanje, bez obzira na tradicionalne rodne uloge.

Ugandan Girls Education Initiative ili UGEI je neprofitna organizacija koja radi na osnaživanju djevojčica u Ugandi kroz obrazovanje. Kroz stipendije, mentorske programe i edukaciju o reproduktivnom zdravlju UGEI je omogućio mnogim djevojčicama da nastave školovanje i izbjegnu rane brakove i trudnoće. Ovaj program je dokazao da obrazovanje može promijeniti život djevojčica i potaknuti ih da izazovu tradicionalne rodne uloge.

Program “Let Girls Learn” pokrenut je od strane bivše prve dame Michelle Obama kako bi potaknuo obrazovanje djevojčica diljem svijeta. Program pruža podršku djevojčicama u zemljama u razvoju, omogućavajući im pristup obrazovanju i potičući ih da se suoče s tradicionalnim očekivanjima.

Organizacije poput Educate Girls u Indiji rade na terenu u ruralnim dijelovima kako bi povećale stopu školovanja djevojčica. Kroz kampanje osvješćivanja, mobilizaciju zajednice i obrazovne programe ova organizacija pomaže djevojčicama da se školuju i izgrade bolje budućnosti.

Stereotipi i očekivanja društva

Društveni stereotipi i očekivanja koja se nameću djevojkama i ženama i danas su prisutni i utječu na njihovu svakodnevnicu. Iako se društvo mijenja i napreduje prema većoj ravnopravnosti spolova, još uvijek postoje mnoge predrasude i očekivanja koja ograničavaju potencijal djevojaka.

Iz Udruge ističu:

Neki od njih su i stigmatizacija u izboru karijere. Djevojkama se često sugerira da bi trebale odabrati “ženske” profesije poput medicinskih sestara, učiteljica ili raditi u socijalnim uslugama, dok se muškarce potiče da se bave znanstvenim, tehničkim ili inženjerskim poslovima. Obrazovanje pruža djevojkama pristup različitim mogućnostima i podržava ih u izboru karijere prema vlastitim interesima i sposobnostima.

Društvo često postavlja nerealna očekivanja u vezi s izgledom djevojaka, što dovodi do tjeskobe, niskog samopouzdanja i problema s tijelom. Obrazovanje može podučiti djevojke o važnosti zdravog stila života te potaknuti kritičko razmišljanje o medijskim porukama o ljepoti.

Društvo često primjenjuje i različite standarde za ponašanje djevojaka i mladića. Od djevojaka se često očekuje da budu tihe, pristojne i nenametljive, dok se od mladića očekuje da budu samouvjereni i ekstroverti.

Obrazovanje potiče svijest o ovim dvostrukim standardima i osnažuje djevojke da budu svoje i da se bore protiv nepravednih očekivanja. Zato je važno uvesti građanski i seksualni odgoj za sve. Danas se i dječaci nose s mnogim izazovima, no baš zbog tih štetnih stereotipa ne razgovaraju o svojim osjećajima i ne znaju prepoznati svoje emocije. I to se odnosi i na djevojčice i na dječake.

Tradicionalni stereotipi o ulogama žena i muškaraca u obitelji i braku i dalje postoje. Obrazovanje osvještava djevojke o važnosti izbora u vezi s obiteljskim ulogama i omogućuje im da donesu odluke koje odražavaju njihove vlastite želje i potrebe.

Društvo se i dalje suočava s problemima rodne neravnopravnosti, kao što su manje plaće za žene i nedovoljna zastupljenost žena na vodećim pozicijama. Obrazovanje pruža djevojkama alate i vještine potrebne za aktivno sudjelovanje u borbi za rodnu ravnopravnost i zahtijevanje pravde.

Muškarci i dječaci isto tako imaju ključnu ulogu u zagovaranju inkluzivnih politika, osporavanju diskriminatornog ponašanja i jačanju glasova žena.

Iz Udruge naglašavaju:

Napori bi se također trebali usmjeriti na transformaciju toksične i tradicionalne muškosti u rodno ravnopravnu ili pozitivnu, dopuštajući muškarcima da prihvate raznovrsnije uloge i ponašanja, dok istovremeno podržavaju djelovanje žena da se izbore za svoja prava.

Uloga nastavnika i roditelja

Nastavnici i roditelji igraju ključnu ulogu u oblikovanju tog okruženja i izazivanju zastarjelih društvenih normi koje mogu ograničiti potencijal djevojčica.

Udruga Sofija poručuje:

Kako bismo stvorili takvo okruženje, prvi korak je osvješćivanje o postojećim predrasudama i stereotipima koji često ograničavaju djevojčice u njihovom razvoju. Nastavnici i roditelji trebaju zajedno raditi na razumijevanju kako se ove predrasude očituju u svakodnevnom životu djevojčica i kako ih prepoznati i suzbiti. Dalje, važno je poticati djevojčice da se bave raznolikim aktivnostima i interesima. Nastavnici mogu pružiti podršku kroz raznoliki kurikulum i poticati djevojčice da se uključe u predmete i aktivnosti koje se tradicionalno smatraju “muškima”. Roditelji također imaju ulogu u podržavanju različitih interesa svoje djece i osiguravanju da djevojčice imaju pristup svim mogućnostima. Nastavnici i roditelji imaju i najveću odgovornost da budu pozitivni uzori djevojčicama.

Kroz zajednički rad na prepoznavanju i suzbijanju predrasuda, podržavanju različitih interesa i poticanju samopouzdanja možemo stvoriti bolje budućnosti za djevojčice i promicati ravnopravnost spolova u društvu, ali, kao što se kaže, sve kreće od kuće.

Metode i strategije podučavanja

Iz Udruge Sofija smatraju da je ključno stvarati inkluzivno okruženje u kojem se svaka djevojčica osjeća potpuno podržanom i potaknutom da ostvari svoj puni potencijal.

Povećanje vidljivosti i priznanja uspješnih žena u znanosti, tehnologiji, inženjeringu i matematici (STEM) može motivirati djevojčice da slijede njihove stope. Školama i učiteljima se preporučuje da pozivaju žene profesionalce da podučavaju, mentoriraju ili održe inspirativne radionice. Bilo bi jako korisno imati mentorstvo od strane starijih učenica, učiteljica, žena koje su uzor. Mentori im mogu pružiti podršku, inspiraciju i praktične savjete kako bi se osnažile u predmetima u kojima se osjećaju nesigurno.

Bitno je i raditi na razvoju samopouzdanja djevojčica, potičući ih da postavljaju pitanja, izražavaju svoje ideje i rješavaju probleme. Pozitivan stav i konstruktivna povratna informacija ključni su za razvoj samopouzdanja.

Prema Udruzi, aktivno sudjelovanje učitelja je prvi preduvjet da bi se stvari pomaknule s mjesta. Učitelji trebaju biti svjesni vlastitih predrasuda i nastojati osigurati jednak tretman svih učenika. Trebali bi aktivno poticati djevojčice da sudjeluju u razredu i postavljaju pitanja.

Oppenheim i Siročić dodaju:

Idealno bi bilo prilagoditi nastavu tako da bude dinamična i stimulirajuća, potičući kritičko razmišljanje i eksperimentiranje, što će pomoći učenicima, uključujući i djevojčice, da se osjećaju motiviranima za učenje. Nažalost cijeli naš sistem promiče učenje činjenica napamet za ispite kojima se mjeri znanje, umjesto da se potiče kritičko razmišljanje i razmišljanje van okvira.

Prepreke na obrazovnom putu

Rodno uvjetovano nasilje u svim svojim oblicima sprječava djevojčice u pristupu kvalitetnom obrazovanju.

Iz Udruge ističu:

Nigdje u svijetu djevojke nisu bez nasilja i uznemiravanja. Nema mjesta, grada ili države. Uključujući internet. Kada se ne osjećate sigurno, to uvelike utječe na sve vaše odluke, a tako i na one o obrazovanju, a druga kategorija su obitelji i partneri koji brane ženama edukaciju. U nekim kulturama sramota je da žena ima višu edukaciju od svojeg supruga te se zbog toga djevojčicama ranije prekida obrazovanje. Djevojke se mogu suočiti s diskriminacijom ili seksualnim uznemiravanjem i u obrazovnim institucijama, što može negativno utjecati na njihovo akademsko iskustvo i samopouzdanje, kao što je već bio slučaj na pojedinim fakultetima i kod nas.

Štetne društvene norme mogu obeshrabriti i muškarce od izražavanja stavova ili traženja prilika koje se tradicionalno smatraju “ženskima”. Ne samo da je to u konačnici štetno za njihovu dobrobit, već to znači da se od žena često očekuje da se brinu za svoje obitelji prije nego što nastave školovanje ili karijeru.

S obzirom na to da se od žena i djevojaka očekuje da se usredotoče na podizanje ili brigu o svojoj obitelji, njihove želje za karijerom i obrazovanjem mogu biti gurnute u stranu. Siromaštvo i financijske poteškoće mogu dovesti do toga da djevojčice napuštaju školu kako bi radile i financijski uzdržavale svoje obitelji.

Rješavanje ovih prepreka zahtijeva suradnju škola, obitelji, zajednice i vlasti. Važno je promicati ravnopravnost spolova i osigurati da djevojke imaju jednake šanse za obrazovanje i karijerni uspjeh kao i njihovi muški vršnjaci. A jedan od preduvjeta su svakako edukacije od rane dobi te građanski i seksualni odgoj. Bitno je raditi na edukaciji, a ne prevenciji, što je u našoj zemlji najčešći slučaj.

Postoji li kurikulum koji promiče ravnopravnost spolova?

Prvi koraci prema uspostavi Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO-a) u Hrvatskoj započeli su 1999. godine s donošenjem Nacionalnog programa za ljudska prava i demokratsko građanstvo, koji je bio važeći sve do 2014. godine. Tada je usvojena Odluka o uvođenju međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja GOO-a u osnovne i srednje škole.

Nakon toga GOO je postao sastavni dio Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014. godine, koja predstavlja ključni strateški dokument u području obrazovne politike. Od 2019. godine građanski odgoj i obrazovanje se provodi kroz međupredmetni Kurikulum Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole na nacionalnoj razini.

Paralelno s tim, brojne lokalne zajednice su odlučile uvesti građanski odgoj i obrazovanje kao izborni predmet ili izvannastavnu aktivnost. Primjerice, grad Rijeka je od školske godine 2016./2017. omogućio učenicima viših razreda osnovne škole pohađanje izvannastavne aktivnosti pod nazivom Građanski odgoj i obrazovanje jednom do dva puta tjedno. Ovaj model, poznat kao “Riječki model“, kasnije je usvojen u još 17 gradova, škola i županija.

Školske godine 2022./2023. započela je eksperimentalna provedba lokalnog projekta ZaG, poznatog kao “zagrebački model” građanskog odgoja i obrazovanja. Ovaj projekt razvio je vlastiti kurikulum za izvannastavne aktivnosti. Također, Sveučilište u Rijeci je 2021. godine razvilo kurikulum za provedbu građanskog odgoja i obrazovanja u srednjim školama pod nazivom “Škola i zajednica“, a škole u Gradu Zagrebu su ga počele provoditi tijekom školske godine 2022./2023.

Oppenheim i Siročić poručuju:

Bitno je sada nastaviti u ovom smjeru i mladima omogućiti edukaciju koju zaslužuju.

GOOD inicijativa

U našoj zemlji postoji GOOD INICIJATIVA, a to su organizacije civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima od 2008. godine. Oni se zalažu za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav.

Iz Udruge skreću pozornost na sljedeće:

Fokus treba biti na edukaciji svih, i djevojaka i dječaka. Od malih nogu ih se treba tretirati jednako i davati im jednaka prava kada se radi o edukaciji, kako bi zajedno mogli slušati iskustva i učiti jedni od drugih. Segregacijom opet dovodimo do nejednakosti, o ravnopravnosti spolova trebaju svi učiti, a ne samo djevojčice.

Na pitanje kako škole i obrazovne ustanove mogu potaknuti osjećaj slobode i samopouzdanja kod djevojčica, pomažući im da se snađu u društvenim očekivanjima, Oppenheim i Siročić odgovaraju:

Kao što smo već spomenule, bitno je promoviranje pozitivnih uzora i modela djevojčicama kako bismo ih inspirirali da postignu svoje ciljeve. Ovo uključuje uključivanje ženskih predavača, znanstvenica, sportašica i liderica u obrazovanju. Bitne su edukacije o rodnoj ravnopravnosti, učenje djevojčica i dječaka o važnosti rodne ravnopravnosti i borbi protiv stereotipa i predrasuda. Održavanje radionica i predavanja o ovoj temi sigurno da pomaže u razbijanju ustaljenih normi. Poticanje kritičkog razmišljanja, da postavljaju pitanja, izražavaju svoje mišljenje i analiziraju informacije. Razvijanje kritičkog razmišljanja pomaže im da razviju samopouzdanje u svoje intelektualne sposobnosti.

Organiziranje mentorskih programa ili grupnih sesija za djevojčice važno je kako bismo im pružili podršku, savjete i priliku za razgovor o svojim ciljevima i izazovima. Važno je i sudjelovanje u sportskim aktivnostima. Bitno je da se djevojčice uključe u sportske aktivnosti kako bi razvile fizičku spretnost, timski duh i samopouzdanje.

I jedna od važnijih stavki je svakako aktivna podrška roditelja. Potrebno je uključiti roditelje u obrazovni proces i informirati ih o važnosti poticanja slobode i samopouzdanja kod svojih djevojčica.

Tema koja i dalje oblikuje našu svakodnevicu

Društvene uloge i očekivanja prema spolu su tema koja i dalje oblikuje našu svakodnevnicu, često ograničavajući potencijal djevojčica i dječaka. No, obrazovanje ima ključnu ulogu u razbijanju ovih zastarjelih društvenih normi i osnaživanju djevojčica da ostvare svoje snove i ciljeve.

Roditelji su prvi učitelji djece, stoga je važno da se od rane dobi potiče ravnopravnost spolova. Djevojčicama treba ponuditi iste prilike i podršku kao i dječacima, bez obzira na tradicionalne uloge. Dajte im igračke i aktivnosti koje potiču kreativnost, znanje i samopouzdanje.

S druge strane, učitelji imaju ključnu ulogu u otkrivanju i poticanju interesa djevojčica. Bitno je da školski programi budu raznoliki i pružaju prilike za istraživanje različitih područja, bez obzira na spol. Poticanje djevojčica da slijede svoje strasti i interese važno je za njihov akademski i osobni razvoj.

U obrazovnom sustavu treba uvesti programe koji educiraju učenike o ravnopravnosti spolova i razbijaju mitove o zastarjelim društvenim ulogama. Kroz edukaciju učitelji mogu pomoći djevojčicama i dječacima da razumiju važnost jednakih prilika za sve i razbiju predrasude.

Prema Oppenheim i Siročić, kreiranje programa mentorstva gdje djevojčice mogu dobiti podršku od uspješnih žena u različitim područjima može biti inspirativno. Učitelji i roditelji mogu poticati djevojčice da prate uzore i postignu svoje ciljeve, bilo da se radi o znanosti, umjetnosti, sportu ili poduzetništvu.

Kreatori politika imaju moć oblikovati obrazovne politike koje promiču ravnopravnost spolova. Važno je da se uključe u raspravu i promiču politike koje osnažuju djevojčice i uklanjaju prepreke na putu njihovog uspjeha, a ne da slušamo glasnu manjinu koja smatra da na temelju vlastitih vrijednosti imaju pravo utjecati na edukaciju sve djece.

Smatraju da svi dionici trebaju redovito pratiti napredak u postizanju ravnopravnosti spolova u obrazovanju. Evaluacija programa i politika pomoći će u prepoznavanju uspješnih strategija i identificiranju područja koja zahtijevaju poboljšanje, a to zahtijeva suradnju roditelja, učitelja i kreatora politika.

Svi zajedno možemo raditi na stvaranju okoline u kojoj će djevojčice imati jednake prilike za rast i razvoj te gdje će zastarjele društvene uloge postati prošlost. To nije samo pitanje pravde, već i ključ za budućnost u kojoj će sve djevojčice imati priliku ostvariti svoj puni potencijal.

Obrazovana žena ulaže gotovo sav svoj prihod u svoju obitelj i zajednicu

Greta Thunberg, Emma Gonzalez i Malala Yousafzai samo su tri mlade žene iz cijelog svijeta koje svojim glasom zahtijevaju ravnopravniji, održiviji i pravedniji svijet. Ne može se precijeniti transformativna moć obrazovanja za djevojčice i njihove saveznike.

Oppenheim i Siročić objašnjavaju:

To je zlatna prilika da se pozabavimo štetnim rodnim stereotipima koji sputavaju djevojčice i da djeci svih spolova pružimo znanje koje im je potrebno za donošenje sigurnih i snažnih odluka o vlastitom tijelu i budućnosti.

Osim poboljšanja kvalitete života, inkluzivno obrazovanje mladima daje alate koji su im potrebni da se razviju kao aktivni građani i zagovornici ravnopravnosti spolova.

Moramo osigurati da naši obrazovni sustavi ne jačaju štetne rodne stereotipe – npr. putem udžbenika koji isključivo prikazuju muškarce u visoko moćnim karijerama i žene u ulogama njegovateljica – već ih iskorjenjuju. Škola bi trebala biti prostor u kojem djevojke ostvaruju svoju slobodu izbora, da se njihov glas čuje i otkrivaju vlastitu moć. Neposredna korist i dugoročni učinak obrazovanja djevojčice su zapanjujući. Zdravlje se poboljšava. Ekonomije rastu. Društva se transformiraju. Kada se djevojke obrazuju, njihove obitelji, zajednice i nacije napreduju. Obrazovane djevojke mijenjaju svijet. Opsežnim istraživanjem otkriveno je da postoji pozitivna korelacija između ravnopravnosti spolova i stupnja ekonomskog i društvenog razvoja zemlje.

Mnoge vlade i organizacije su priznale da se smanjenjem rodne nejednakosti možemo boriti protiv puno većih problema kao što je siromaštvo. Neka su istraživanja otkrila da će kao rezultat postizanja rodne ravnopravnosti za obrazovanje žena i mladih djevojaka doći do povećanja produktivnosti i gospodarskog rasta.

Dodatno, stjecanje znanja o zdravlju žena pomoglo je u smanjenju stope smrtnosti dojenčadi. Djeca koju su rodile obrazovane majke imaju 50 % veću vjerojatnost da će preživjeti petu godinu. Globalno povećanje obrazovanja žena spriječilo je smrt više od četiri milijuna djece. Neke zemlje na kraju gube više od milijardu dolara godišnje jer ne uspijevaju obrazovati djevojčice na istoj razini kao što obrazuju dječake.

Obrazovana djevojka može povećati svoje prihode. Djevojčica s dodatnom godinom obrazovanja može zaraditi 20 % više prihoda kao odrasla osoba (Svjetska banka, 2011.). Više prihoda znači bolju prehranu i zdravstvenu skrb za njezinu obitelj. Uvjeti života se poboljšavaju. Prihod može biti poticaj za izlazak iz teškog kruga siromaštva u život s izborima i mogućnostima.

Obrazovana djevojka razbija kulturološki obrazac da se djevojke udaju kao djeca. Djevojčice s višim stupnjem obrazovanja također imaju manju vjerojatnost da će imati djecu u ranoj dobi (UNESCO, 2013.). Kasnija udaja znači da ona sama neće biti dijete kada postane majka. Isto tako ima i manje djece.

Ima bolje znanje o kontracepciji, kao i veće mogućnosti zapošljavanja. Obrazovana majka osigurava bolju brigu o svojoj djeci kod kuće, povećavajući tako vrijednost ljudskog kapitala svoje djece i smanjujući potrebu za više djece (IZA World of Labor, 2016.).

Povećano obrazovanje djevojčica također dovodi do većeg broja ženskih pružatelja zdravstvenih usluga koje pomažu u prenatalnoj medicinskoj skrbi, porođaju i porodu te naknadnoj skrbi. Stručna skrb prije, tijekom i nakon poroda može spasiti živote žena i novorođenčadi (WHO, 2019.).

Obrazovana žena ulaže gotovo sav (90 %) svoj prihod u svoju obitelj i zajednicu (Phil Borges, Osnažene žene: Inspirirajuća promjena u svijetu u razvoju, 2007.). Njezino znanje utječe na to kako odgaja svoju djecu i utječe na njezinu ulogu u obitelji i zajednici. Obrazovana majka ima dvostruko veću vjerojatnost da će poslati svoju djecu u školu (UNICEF, 2010.), čime se nastavlja ciklus obrazovanja i uspostavlja presedan za generacije koje slijede.

Djevojke i mlade žene koje su obrazovane imaju veću svijest o svojim pravima (Education First: An Initiative of the United Nations General Secretary, 2012). Veća je vjerojatnost da će se zauzeti za sebe u kulturama u kojima dominiraju muškarci i zagovarati prava za sebe i svoju djecu.

Obrazovane djevojke i žene imaju veće samopouzdanje i slobodu donošenja odluka koje utječu na njihove živote (Education First: An Initiative of the United Nations General Secretary, 2012). One su osnažene da izazovu tradicionalne uloge da žene pripadaju kući, odgajaju djecu i obavljaju kućne poslove. Obrazovanje osnažuje mlade žene da razmišljaju izvan kulturnih normi i slijede svoje snove o boljem životu.

Obrazovanje štiti žene od zlostavljanja (Atlantic Monthly, 15. svibnja 2014.). Školovanje djevojčica ima pozitivan učinak protiv obiteljskog nasilja, silovanja i dječjih brakova. Žene s nekim ili završenim srednjim obrazovanjem imaju 11, odnosno 36 % manji rizik od nasilja u usporedbi sa ženama bez obrazovanja (izvješće Svjetske banke, 2014.). Obrazovane žene će vjerojatnije raditi izvan kuće, izbjegavati izolaciju i zarađivati, a sve to smanjuje njihovu ranjivost na obiteljsko i fizičko zlostavljanje.

Dugoročni cilj smanjenja siromaštva i prenapučenosti bit će nemoguć sve dok žene diljem svijeta ne oslobodimo ropstva neznanja. Obrazovanje je temeljno ljudsko pravo, koje je predugo sustavno uskraćivano mnogim ženama.

Posebni resursi, knjige ili organizacije za one koji žele naučiti više o ovoj temi

Knjige o ovoj temi su:

• Half the Sky: Turning Oppression into Opportunity for Women Worldwide (Nicholas D. Kristof i Sheryl WuDunn) – ova knjiga istražuje različite aspekte diskriminacije žena diljem svijeta i ističe važnost obrazovanja kao sredstva za promjenu
• I Am Malala: The Girl Who Stood Up for Education and Was Shot by the Taliban (Malala Yousafzai i Christine Lamb) – memoari Malale Yousafzai prate njezino zalaganje za pravo djevojčica na obrazovanje u Pakistanu.

Organizacije koje se bave ovom problematikom:

• Malala Fund – organizacija koju je osnovala Malala Yousafzai kako bi promovirala obrazovanje djevojčica diljem svijeta
• Girl Rising – kampanja i organizacija koja se bavi podizanjem svijesti o važnosti obrazovanja djevojčica i pružanjem podrške obrazovnim inicijativama.

Resursi:

• UNESCO Global Education Monitoring Report – redoviti izvještaji UNESCO-a pružaju uvid u stanje obrazovanja djevojčica diljem svijeta i preporuke za poboljšanje situacije
• Girl Up – inicijativa UN Foundationa posvećena promociji obrazovanja, liderstva i aktivizma djevojčica.

Pročitajte i ove članke:

• Međunarodni dan djevojčica: Znate li tko je Malala Yousafzai? Evo zašto je ovaj dan važan i kakav doprinos svatko od nas može dati
• Preveniranje i zaustavljanje vršnjačkog nasilja ponajprije ovisi o odraslima: Psihologinja otkriva što napraviti ako saznate da je vaše dijete bully
• Iskustva zlostavljanih žena: Tri žene koje su bile izložene nasilju svojih najbližih otkrivaju kako su izašle iz tog pakla.

• obrazovanje djevojčica
• ravnopravnost djevojčica
• Udruga Sofija