Ples, kao kombinacija tjelesnih, socijalnih, emocionalnih, kognitivnih i ritmičkih karakteristika, uz glazbu, kao zvonku radost koja pokreće brojne moždane funkcije i obuzima cijelo biće otpuštanjem dopamina, čini jednu od najuspješnijih alternativnih terapija Parkinsonove bolesti.

Zahvaljujući socijalnom aspektu plesa i glazbe, oboljeli uspijevaju razvijati komunikacijske vještine, emocionalno prepoznavanje, samopouzdanje te izgradnju kvalitetnih odnosa s drugima.

Parkinsonova bolest i motoričke funkcije

Parkinsonova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj od kojeg boluju milijuni ljudi diljem svijeta. Osim različitih motoričkih simptoma (tremor, usporenost pokreta, bolni grčevi mišića, ukočenost), bolest utječe i ostale funkcije živčanog sustava (problemi sa spavanjem i vrtoglavicom). Ovisno o tome koliko je bolest uznapredovala, simptomi se mogu razlikovati, ali se uglavnom očituju u motoričkim procesima, ritmu budnosti i spavanja te smanjenoj količini dopamina.

Smanjenje dopamina, karakteristično za Parkinsonovu bolest, ometa kontrolu voljnih motoričkih pokreta, posebice namjerno izvođenje pokreta. Iako se vidljivi klinički simptomi razlikuju od pacijenta do pacijenta, i danas se Parkinsonova bolest promatra kao kompleksno stanje koje uključuje i fizičke i psihičke simptome (često u obliku depresije, anksioznosti, kognitivnih oštećenja). Nažalost, sve to rezultira smanjenom kvalitetom života, a još uvijek ne postoji lijek za Parkinsonovu bolest.

Trenutačno su najčešći načini liječenja medicinska nadoknada dopamina i primjena moždanih stimulacija. Pokazalo se da učinkovitost lijeka s vremenom opada, a ponekad su prisutne i nuspojave koje otežavaju nošenje sa simptomima.

Zahvaljujući brojnim istraživačkim studijama u ovom području, pokazalo se da su i neki alternativni tretmani jako korisni, kao što su umjerena fizička aktivnost, govorna i jezična terapija, kognitivni trening te terapije plesom i glazbom.

Ples i terapija pokretom

Posebnu pozornost su zauzele terapije plesom i glazbom zbog dosljedno percipiranog pozitivnog utjecaja na opću kvalitetu života oboljelih od Parkinsonove bolesti, a značajno poboljšavaju motoričke i kognitivne procese kod mnogih pojedinaca. Satovi plesa kombiniraju mnoštvo elemenata, ali ih je važno sagledati pojedinačno te uzeti u obzir iskustva osoba s Parkinsonovom bolešću koje su aktivne u ovim tretmanima kako bi se unaprijedili i pomogli većem broju ljudi.

Ples je snažno subjektivno iskustvo koje pomaže svima onima koji se u njega upuštaju, a studije su pokazale da ples:

• ublažava simptome depresije
• potiče razvoj motoričkih, emocionalnih i intelektualnih funkcija mozga
• ima značajan pozitivan učinak, posebno na kognitivni razvoj kod djece, ali i odraslih
• jača neurološku mrežu i poboljšava pamćenje
• aktivira sve moždane funkcije.

Više o neuroznanosti koja se krije iza plesa i glazbe pročitajte u članku “Ples i mozak – kako se plesom mijenjaju i jačaju funkcije mozga?“.

Integracija pokreta i glazbe značajan je faktor u usporavanju progresije bolesti i ublažavanju simptoma Parkinsonove bolesti, ali i drugi društveni i emocionalni aspekti koje ples i glazba nose sa sobom jako su važni u promatranju napretka. Terapija pokretom temeljena na glazbi poboljšava i kognitivno funkcioniranje, kao i zadovoljstvo životom kod osoba s Parkinsonovom bolešću, a više o terapiji plesom i pokretom pročitajte u članku “Terapija plesom i pokretom – zdravstvene prednosti i teorijske karakteristike“.

Terapija plesom kombinira fizičke, ritmičke, psihološke i emocionalne aspekte, a posebno se ističu prednosti tanga kao plesa koji poboljšava opću pokretljivost i koordinaciju te smanjuje probleme s hodom kod oboljelih pojedinaca. Pritom se smanjuje osjećaj izolacije zbog socijalnog aspekta plesa koji je neizmjerno važan, ali se i poboljšavaju raspoloženje te kvaliteta života.

Glazba i terapija glazbom

Glazba i pjevanje smatraju se korisnima jer se mogu koristiti i kao alati za komunikaciju i izražavanje emocija, a oboje može biti otežano kod oboljelih od Parkinsonove bolesti (jedan od simptoma je također nemogućnost izražavanja emocija što može imati negativan učinak na bliske odnose).

Općenito, pozitivni osjećaji povezani s glazbom potiču otpuštanje dopamina kroz povećanu aktivaciju limbičkog sustava, što je jako korisno i kod osoba s Parkinsonovom bolešću. Više o terapiji glazbom pročitajte u članku “Muzikoterapija – metode, ciljevi i primjena“.

Također, glazba djeluje kao vanjski stimulans za izvođenje pokreta, stoga je kombinacija glazbe i plesa značajan faktor u povećanju osjećaja zadovoljstva te poboljšanju kvalitete života. Ritmički usklađeni pokreti pomažu oboljelim pojedincima kontrolu otežanih motoričkih funkcija, a preporučuje se glazba s jasnim ritmom koja im u tome može dodatno pomoći.

Istraživači su pronašli i otkrili značajna poboljšanja u pokretljivosti tijela i održavanju ravnoteže nakon ovih tretmana, a navedeni benefiti su se održali i nakon nekog vremena.

Pročitajte i ove članke

• Parkinsonova bolest: Drhtanje, usporeno kretanje i ukočenost mišića samo su neki od simptoma! Otkrijte što je uzrokuje i koje su posljedice
• Neurodegenerativne bolesti: Ozbiljna i nekontrolirana prijetnja javnom zdravlju! Nema lijekova, starenje ne možemo zaustaviti – što možemo učiniti?
• Ples na stolcu: Senzualni trening koji može preporoditi i tijelo i psihu.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• glazba
• parkinsonova bolest
• ples
• terapija pokretom