Hrvatska eurozastupnica iz Kluba socijaldemokrata Biljana Borzan upozorila je da 10 % hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu, stoga je potrebno educirati građane o vrijednosti hrane te olakšati doniranje.

Rezultati prvog službenog istraživanja o bacanju hrane u EU-u, koje je provedeno 2020. godine, a objavio ih je Eurostat, pokazuju da je u zemljama EU-a bačeno 57 milijuna tona hrane, dok u Hrvatskoj ta brojka iznosi 286.000 tona.

Borzan, koja je izvjestiteljica Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane, istaknula je sljedeće:

Brojke su ogromne, ispada da 10 % sve hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu, i to u situaciji kada je hrana radi inflacije i rata u Ukrajini sve skuplja.

Države EU-a obvezale su se do 2030. prepoloviti te količine, dodala je Borzan, što znači da bi Hrvatska do kraja desetljeća trebala imati manje od 143 tisuće tona bačene hrane godišnje:

To je nešto što je generaciji naših djedova i baka bilo nezamislivo. Potrebno je poduzeti sustavne mjere da se situacija poboljša, npr. olakšati doniranje pokretanjem banke hrane, educirati građane o vrijednosti hrane te učiniti rokove trajanja hrane razumljivijima za građane.

Pročitajte članke:

• Gotovo 1/3 proizvedene hrane se baci: Kako smanjiti bacanje hrane i što s ostacima?
• Recepti sa starim kruhom: Zbog ovih jela sa starim kruhom više ni jedna mrvica neće završiti u smeću
• 10 promjena u kuhinji kojima čuvate Zemlju.

Hrvati bacaju najmanje hrane u Europi, ali nemamo se čime ponositi

Za proizvodnju hrane troše se vrijedni i ograničeni resursi kao što su rad, gorivo, voda i zemlja, stoga si ne možemo priuštiti bacanje hrane, istaknula je hrvatska eurozastupnica. Na europskoj razini, malo više od polovice bačene hrane otpada na kućanstva, 55 %.

Ako se pogledaju podaci po glavi stanovnika, na razini EU-a baci se 127 kg hrane. Najviše hrane po glavi stanovnika baci se na Cipru (397 kg), Danskoj (221 kg) i Grčkoj (191 kg).

S druge strane, najmanje hrane po stanovniku bacaju Slovenci (68 kg) i Hrvati (71 kg).

Borzan je dodala da će istraživanje koje je objavio Eurostat biti službena polazišna točka na osnovu koje će se donositi propisi u cilju smanjenja bacanja hrane:

EU i države članice su dosad raspolagale neslužbenim procjenama i podacima dobivenim različitim metodama.

Najviše otpada od hrane baca se u Primorju i Gorskom kotaru te u Dalmaciji i Istri, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva. Stanovništvo dviju primorskih regija rjeđe iskorištava ostatke obroka za pripremu novog te značajno češće baca hranu s istekom roka trajanja.

Pročitajte i članke:

• Manje otpada, više okusa: 5 restoranskih trikova kojima možemo uštedjeti novac i čuvati prirodu
• Ekološki otisak: Kako izračunati vlastiti utjecaj na Zemlju i kako ga smanjiti
• Zagađenje okoliša – kako zagađujemo okoliš i kako smanjiti zagađenje okoliša?
• Planet Zemlja – ima li budućnosti i kako zaštititi planetu Zemlju?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja