Mnogi misle da jako dobro slušaju, ali pitanje je čuju li zaista što druga strana govori i jesu li potpuno fokusirani na razgovor. Aktivno slušanje zahtijeva potpunu pozornost na ono što je rečeno, a primarna i najvažnija svrha mu je razumijevanje onoga što govornik želi reći. Iako zvuči jednostavno, aktivno slušanje u komunikaciji je skup vještina koje se vježbaju kroz životna iskustva.

Razlog zbog kojeg imamo dva uha, a samo jedna usta je da bismo mogli više slušati, a manje govoriti. (latinska poslovica)

Aktivno slušanje – definicija 

Aktivno slušanje je komunikacijska vještina koja zahtijeva puno mentalne energije. Osobe koje stvarno čuju što druga strana govori nadilaze puko slušanje riječi koje se izgovaraju, nego shvaćaju i razumiju njihovo značenje. Aktivno sudjelovanje u komunikacijskom procesu nije nimalo jednostavno, zbog toga većina ljudi upada u pasivno slušanje razmišljajući o drugim stvarima tijekom slušanja druge osobe.

Poznati američki psihijatar Scott Peck ističe da se ne može istinski slušati nekoga i raditi bilo što drugo u isto vrijeme. Morate svoju punu svijest i pažnju usmjeriti na ono što čujete, provjeriti sa sugovornikom jeste li dobro shvatili što vam želi reći te prihvatiti da ćete sa svakom riječju koju čujete možda promijeniti stav o temi o kojoj razgovarate.

Dobra strana aktivnog slušanja je to što se ono rijetko kada može odglumiti s obzirom na to da zahtijeva puno mentalne snage da bi se izvelo. Ako niste zainteresirani za komunikaciju, a pokušavate to prikriti, vjerojatno ćete se nekim svojim neverbalnim postupcima brzo izdati i druga strana će shvatiti da je u pitanju pseudoslušanje. Naime, u komunikacijskom procesu, većina značenja poruka prenosi se neverbalno, a ako su verbalna i neverbalna poruka suprotne, druga strana će obično vjerovati neverbalnoj poruci.

Aktivno slušanje – primjeri

Nastojeći jednostavno odgovoriti na pitanje što je aktivno slušanje, američki književnik Emerson ističe razliku između istinskog slušanja i čekanja na red za odgovor. Naime, ako ne slušamo aktivno, vjerojatno ćemo propustiti pravu poruku koju nam osoba želi prenijeti. Prema glavnim teorijama privrženosti, svaka osoba ima potrebu da bude saslušana, da je druga strana čuje i da može razumjeti njezine potrebe. No, komunikacijske vještine se uče, pa tako postoje i tehnike aktivnog slušanja koje pridonose kvalitetnom razgovoru između dvije strane. 

Međutim, pored svih definicija onoga što aktivno slušanje jest, važno je naglasiti i što ono nije. U silnoj želji da kažemo nešto pametno ili da obranimo svoju stranu, ljudi često pribjegavaju selektivnom slušanju samo onoga što ih zanima ili pak samo grabe priliku da što prije odgovore. Dok druga strana priča, slušatelj smišlja što će odgovoriti i pritom propušta bitne informacije u dijalogu.

Obrambeno slušanje je jako česta vrsta komunikacijskog procesa u kojem slušatelj smatra da ga druga strana napada i da se mora obraniti. U takvim situacijama čak i neutralna izjava može zasmetati slušatelju, a ovakva vrsta komunikacije najčešća je u onim situacijama kada želimo drugoj strani iznijeti što nas smeta u njezinom ponašanju.

Ljudi su otporni na promjene i ne veseli ih kada moraju mijenjati svoje stavove, stoga će često u komunikaciji nastojati braniti svoje argumente, a pritom ne naučiti ništa novo što im druga strana možda može prenijeti. Ako zaista slušamo, moramo biti spremni prihvatiti da će se naš stav o nekoj temi možda promijeniti. Ako ja imam o nekoj temi stav A, a druga osoba stav B, onda će rasprava o toj temi vjerojatno rezultirati stavom C, odnosno dodavanjem nekih novih saznanja na one postojeće, koja mogu modificirati naše razmišljanje jer smo drugu stranu zaista saslušali i čuli nešto korisno što dotad nismo znali.

Aktivno slušanje – vježbe 

Aktivno slušanje je nužno za kvalitetnu komunikaciju, a kvalitetna komunikacija je ključ dugoročnog i sretnog odnosa između dvoje ljudi. Potreba za istinskim razgovorom u kojem ćemo biti saslušani postoji u svakome od nas, a zadovoljavanjem te potrebe drugoj strani dajemo do znanja da je poštujemo i nastojimo razumjeti, da joj poklanjamo trenutno vrijeme i punu pažnju te da može računati na nas i vjerovati nam.

Međutim, nekoliko korisnih savjeta za vježbanje aktivnog slušanja može u tome pomoći:

• kada osoba govori, slušamo i šutimo, održavamo kontakt očima, ne upadamo u riječ i ne radimo druge stvari istovremeno
• aktivno slušanje znači da nema osuđivanja tuđeg razmišljanja ili zauzimanja obrambenog stava o nekoj temi – nastojimo razumjeti razmišljanje druge osobe, a to ne znači da ga automatski usvajamo kao svoje
• tišinu ne morate uvijek ispuniti riječima – ako postoje kratka razdoblja tišine, to znači da ostavljate dovoljno prostora drugoj strani da dovrši misao bez prekidanja (iako je tišina često neugodna, s vremenom i iskustvom se obje strane nauče koliko joj je vremena potrebno)
• pokažite drugoj strani da ste usredotočeni na nju tako što ćete održavati adekvatnu neverbalnu komunikaciju – kontakt očima, stav tijela, ton glasa i sl.
• uvijek ponovite ono što je druga strana rekla kako biste provjerili jeste li dobro i točno shvatili – parafrazirajte ono što je rečeno, pitajte što vam nije jasno prije odgovora i postavljajte pitanja kada ne razumijete što govornik pokušava komunicirati
• nakon rasprave pokušajte zajednički napraviti kratak sažetak onoga što je rečeno kako bi se mogla izvući poanta i nešto što ste možda naučili 
• budite strpljivi – ako druga strana govori sporo ili koristi brojne stanke za tišinu, nemojte je požurivati, posebno ako je riječ o osjetljivim temama koje se tiču unutarnjih i emocionalnih doživljaja osobe
• ako postoje određeni distraktori u okolini koji vam ometaju fokus dok slušate (ekrani, drugi ljudi, glasna glazba i sl.), na vrijeme zamolite govornika da promijenite lokaciju
• koliko god bio koristan, humor nije uvijek dobra opcija u razgovoru, pa ako niste sigurni je li prilika za njega, radije ga ostavite za kasnije
• ako vam misli vrludaju dok slušate drugu stranu ili ako cijelo vrijeme razmišljate što ćete vi reći, budite iskreni i predložite drugoj osobi da vam dopusti malo vremena da se saberete jer biste mogli propustiti nešto važno što vam želi prenijeti.

U aktivnom slušanju su najvažniji fokusiranost, strpljivost i iskrenost. Ako zaista slušate drugu stranu, ona će to osjetiti, isto kao što će osjetiti ako je ne slušate. Nažalost, danas mnogi nemaju nikoga tko bi ih istinski saslušao i proživljavaju težinu usamljenosti u svojim brigama i problemima. Imajte na umu da je teško biti podrška drugome ako samima sebi nismo podrška. Ako ne znamo samostalno razmišljati i donositi zaključke, teško ćemo moći slušati druge i s njima aktivno sudjelovati u razgovoru.

Pročitajte i članke:

• Asertivna komunikacija – glavna obilježja i tehnike
• Pomognite si: Pet vještina samopouzdanog razgovora za introverte
• Overthinking: Evo kako pretjerano razmišljanje utječe na naše mentalno zdravlje i kako prestati biti overthinker
• Vrijeđanje na društvenim mrežama – kakve osobe stoje iza toga i što možemo učiniti?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• aktivno slušanje
• obrambeno slušanje
• pasivno slušanje
• pseudoslušanje
• savjeti
• tehnike aktivnog slušanja