“7 faza Alzheimera“, poznatih i kao globalna ljestvica pogoršanja, razvio je dr. Barry Reisberg, šef istraživanja Alzheimerove bolesti u New Yorku. Ovu smjernicu koriste profesionalci i njegovatelji diljem svijeta kako bi identificirali u kojoj je fazi bolesti pacijent. Faze 1. – 3. su faze prije demencije, dok su faze 4. – 7. faze demencije. Peta faza je točka u kojoj osoba više ne može živjeti bez pomoći (zadnja faza Alzheimera). Doznat ćete koliko traje zadnja faza Alzheimera, ona najteža, kao i ostale faze.

Razlika između demencije i Alzheimerove bolesti je u tome što je demencija širi pojam za simptome poput oslabljenog pamćenja i razmišljanja koji ometaju svakodnevni život. Alzheimerova bolest je specifičan oblik demencije. Ostale vrste demencije uključuju:

• vaskularnu demenciju
• demenciju Lewyijevih tjelešaca
• frontotemporalnu demenciju
• Parkinsonovu bolest
• Huntingtonovu bolest.

Koliko brzo Alzheimerova bolest napreduje varira od pojedinca do pojedinca, ali to može biti raspon od četiri do 20 godina. U prosjeku većina pojedinaca živi 4 – 8 godina nakon dijagnoze. Alzheimerova bolest izazovna je i za pojedinca i za obitelj. Razumijevanje onog što slijedi može pomoći svima da se pripreme što je više moguće.

Alzheimerova bolest nasljedna je samo u 5 % slučajeva, ostalo su nasumični slučajevi te bolesti. Točan uzrok se još ne zna, no detektirana su tri gena odgovorna za prenošenje bolesti.

Pročitajte članke:

• Alzheimerova demencija: Liječnik otkriva uzroke i simptome bolesti koja je uvijek fatalna
• Demencija i njezin najčešći uzrok – Alzheimerova bolest.

7 faza Alzheimera

U nastavku donosimo detaljan opis svih 7 faza Alzheimera, odnosno globalne ljestvice pogoršanja navedene bolesti.

1. Normalno ponašanje (bez vidljive demencije) – prve znakove Alzheimerove bolesti može biti teško uočiti, jer oštećenja počinju duboko u mozgu i neće odmah utjecati na pamćenje ili ponašanje. Rani znakovi bolesti mogu se pojaviti na PET CT pretrazi, koja otkriva promjene u protoku krvi unutar mozga. Liječnici radije testiraju na Alzheimerovu bolest pomoću verbalnih i vizualnih pregleda koje osoba u prvoj fazi može proći bez problema.
2. Vrlo blagi kognitivni pad (problemi s pamćenjem povezani sa starenjem) – više od pola populacije osoba starijih od 65 godina doživljava probleme s pamćenjem. Starije osobe s ovim simptomima vjeruju da se više ne mogu sjetiti imena kao što su to mogle prije 5 – 10 godina. Često se ne mogu sjetiti gdje su ranije stavili stvari te doživljavaju problem s koncentracijom i nalaženjem prave riječi.
3. Blagi kognitivni pad – osobe u ovoj fazi manifestiraju nedostatke koji su suptilni, ali koje primjećuju osobe koje su svakodnevno u kontaktu. Dolazi do postavljanja istih pitanja i upita, a sposobnost planiranja i koncentracije također postaje ugrožena. Ako su osobe u ovoj fazi zaposlene, dolazi do pada u uspješnosti na poslu, a učenje novih aktivnosti, poput rada na računalu, je teže. Kod većine osoba sa simptomima trećeg stupnja doći će do očitih znakova demencije, a vrijeme provedeno u ovoj fazi obično je oko sedam godina.
4. Umjereni kognitivni pad – dijagnoza Alzheimerove bolesti može se postaviti sa znatnom točnošću u ovoj fazi. Dolazi do smanjene sposobnosti sudjelovanja u aktivnostima svakodnevnog života, poput upravljanja financijama, pripreme obroka za goste i odlaska u trgovinu. Mogu se pojaviti očite pogreške u pamćenju dana u tjednu, mjesecu ili godišnjem dobu ili zaborav posjeta rodbini ili odlaska na ljetovanje. Pacijenti se u ovoj fazi još uvijek mogu sjetiti svoje točne trenutne adrese. Ova faza obično traje oko dvije godine.
5. Umjereno težak kognitivni pad – karakteristična promjena u ovoj fazi su deficiti u osnovnim aktivnostima svakodnevnog života. To se očituje u smanjenju sposobnosti odabira odgovarajuće odjeće za vremenske uvjete ili svakodnevne okolnosti. Neki pacijenti počinju nositi istu odjeću iz dana u dan, osim ako ih se ne podsjeti da promjene. Pacijenti se više ne mogu samostalno snalaziti u zajednici. Česte su ljutnja i sumnjičavost. Osobe se u ovoj fazi često ne mogu sjetiti većih događaja, imena trenutnog predsjednika itd. Pacijent se može prisjetiti svoje točne adrese u određenim prilikama, ali ne i u drugima. Prosječno trajanje ove faze je 1,5 godina.
6. Težak kognitivni pad – sposobnost obavljanja osnovnih aktivnosti svakodnevnog života postaje ugrožena. Najčešće je potrebna pomoć pri pravilnom oblačenju odjeće jer pacijenti mogu odjeću obući unatrag, možda će imati poteškoća sa stavljanjem ruke u ispravan rukav ili se mogu odjenuti pogrešnim redoslijedom. Pacijenti gube sposobnost samostalnog odlaska na toalet. Najčešće dolazi do inkontinencije, prvo se javlja urinarna, zatim dolazi i do fekalne inkontinencije. Kognitivni pad pacijenta je tolik da može zamijeniti svoju ženu s majkom ili na drugi način pogrešno identificirati ili biti nesiguran u identitet bliskih članova obitelji. Na kraju ove faze govorna sposobnost se smanjuje. Zbog straha, frustracije i srama pacijenata u vezi s njihovim okolnostima, često razvijaju verbalne ispade i prijetnje, čak i nasilno ponašanje. Budući da pacijenti više ne mogu samostalno preživjeti, obično razviju strah od bivanja u samoći. Liječenje uključuje savjetovanje o odgovarajućim aktivnostima i psihološkom utjecaju bolesti na pacijenta, kao i lijekove. Šesta faza traje obično oko dvije godine.
7. Vrlo težak kognitivni pad (zadnja faza Alzheimera) – sposobnost govora ograničena je na samo nekoliko riječi. Pacijentima je potrebna pomoć u hodanju, a postaju nepokretni u mjeri u kojoj im je potrebna podrška da sjede bez pada. S napretkom ove faze pacijenti gube sposobnost osmijeha i samostalnog držanja glave. Trajanje zadnje faze demencije ovisi o kvaliteti i početku skrbi o pacijentu, no može dostići i nekoliko godina. Najčešći uzrok smrti je upala pluća. Drugi čest uzrok smrti su inficirane dekubitalne ulceracije. Čini se da su pacijenti s Alzheimerom u sedmoj fazi ranjiviji na sve uobičajene uzroke smrtnosti kod starijih osoba, uključujući moždani udar, srčane bolesti i rak.

Kako smiriti oboljelog od Alzheimera pročitajte u članku “Kako smiriti dementne osobe: Psihologinja objašnjava kako brinuti za osobe oboljele od demencije“.

Pročitajte i članke:

• Utječe na zdravlje: Otkrivena još jedna moguća posljedica negativnog razmišljanja
• Alzheimer i ateroskleroza moždanih krvnih žila
• MIND dijeta – podrijetlo, karakteristike, primjer jelovnika
• Palijativna skrb – medicinska, psihološka i duhovna podrška za oboljele od teških bolesti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Recepti za doručak, ručak i večeru

Jelovnik za masnu jetru: Nutricionistica otkriva kako trebaju izgledati obroci

• Zrinka Babić
• 7 min čitanja

• 7 faza Alzheimera
• Alzheimer i demencija
• kognitivni pad
• problem s pamćenjem
• razvoj Alzheimerove bolesti
• zadnja faza Alzheimera