U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta (ŠNZ) u Zagrebu, djevojke i mladići u dobi do 25 godina mogu se bez naručivanja i najave cijepiti protiv humanog papiloma virusa (HPV) svake srijede od 16 do 20 sati u Školi narodnog zdravlja, Rockefellerova 4, počevši od 6. travnja 2022. godine.

Cijepi se devetvalentnim cijepivom Gardasil 9. 

Cijepljenje protiv HPV-a je preporučljivo djevojčicama i djevojakama, dječacima i mladićima u osmom razredu osnovne škole i mladima do 25 godina starosti radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i razvoja karcinoma.

Pročitajte članke:

• Humani papiloma virus (HPV) – uzroci, simptomi i liječenje
• Procijepljenost protiv HPV-a u Hrvatskoj na 30 %, a treba biti 80 %.

Također, cijepljenje odraslih i djece u dobi od pet i više godina protiv COVID-19 bez naručivanja i najave i nadalje će se provoditi istovremeno svake srijede od 16 do 20 sati u ŠNZ-u, Rockefellerova 4 u Zagrebu. Za cijepljenje protiv COVID-19 bit će dostupna sva registrirana cjepiva u Hrvatskoj, uključujući Novavaxovo cjepivo Nuvaxovid (proteinsko cjepivo).

Pročitajte članke:

• Koje cjepivo odabrati – proteinsko cjepivo, mRNA ili vektorsko cjepivo?
• Cijepljenje u trudnoći – mogu li se cijepiti trudnice i žene koje planiraju trudnoću?
• Cijepljenje djece protiv COVID-19 – za i protiv, nuspojave, COVID kod djece.

Moguće savjetovanje sa stručnjacima u vezi cijepljenja

Svi zainteresirani mogu se savjetovati s liječnikom specijalistom epidemiologije o cijepljenju protiv HPV-a, kao i o cijepljenju protiv COVID-19.

U srijedu, 6. travnja 2022., povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja građanima će se u suradnji HZJZ-a i ŠNZ-a s Hrvatskom udrugom za borbu protiv HIV-a i virusnih hepatitisa (HUHIV) besplatno dijeliti edukativno-informativni letci i brošure o prevenciji HPV-a i spolnom zdravlju.

Zainteresirani će se moći savjetovati sa stručnjacima, a mladi educirati o odgovornom spolnom ponašanju i očuvanju spolnog i reproduktivnog zdravlja.

Aktivnosti cijepljenja mladih protiv HPV-a podržava i promotivno-preventivni program “Zdravo sveučilište” Sveučilišta u Zagrebu i Odbora za zdravstvenu zaštitu. Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja glazbenik Anto Gelo održat će koncert popularne glazbe.

Više informacija o prevenciji i cijepljenju protiv COVID-19 i infekcije HPV-om možete naći na internetskim stranicama:

• Cijepljenje protiv COVID-19: Najčešća pitanja i odgovori
• Cijepljenje protiv HPV-a.

Prvi put javno predstavljanje podataka o obolijevanju hrvatskih građana

Također, 7. travnja Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Školom narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te uz sudjelovanje Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj obilježit će Svjetski dan zdravlja.

Prvi put će javno prezentirati podatke o obolijevanju hrvatskih građana temeljem EU projekta “Morbidity Statistics – podaci za Hrvatsku”. I to u edukacijskom centru u Rockefellerovoj 12, od 10 do 11:30 sati. Dnevni red je sljedeći:

Svjetska zdravstvena organizacija od 1950. godine obilježava Svjetski dan zdravlja kao dan podizanja svijesti o određenoj zdravstvenoj temi koja je u tom trenutku obilježena kao prioritetna i zahtijeva pojačane napore.

Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja obilježava se pod sloganom “Naš planet, naše zdravlje” kojim se želi podići svijest o utjecaju zdravog okoliša na dobrobit i zdravlje ljudi.

Posljedice pandemije, globalnog onečišćenja i povećanja kroničnih nezaraznih bolesti usmjerili su pozornost na hitne postupke za očuvanje zdravlja ljudi i planeta.

Naše političke, društvene i komercijalne odluke pokreću globalnu krizu. Onečišćeni zrak koji udiše preko 90 % ljudi, globalno zagrijavanje i poplave pogoduju razvoju zaraznih bolesti. Neracionalno upravljanje vodom i nedostatak higijenskih uvjeta onemogućuju poboljšanje životnih uvjeta. Proizvodnja i konzumacija duhana doprinosi globalnoj emisiji stakleničkih plinova, a svojom bionerazgradivošću utječe na vodene ekosustave. Promet i buka, proizvodnja visoko prerađene, nezdrave hrane i ne-ekološka poljoprivredna praksa povećavaju mogućnost od nastanka kroničnih nezaraznih bolesti.

Pročitajte članke:

• Poražavajuće brojke: većina ljudi u gradovima EU-a i dalje izložena prekomjernom zagađenju zraka
• Prijatelji životinja: Biljna (bezmesna) prehrana zdravstvu može uštedjeti milijarde.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije poručuju kako se aktivnosti vezane uz ovogodišnju temu, kao i sredstva potrebna za njih, ne smiju odnositi samo na dan 7. travnja, već bi o njima trebalo voditi računa tijekom cijele godine. Koliko brinemo o našem okolišu, toliko brinemo o našem zdravlju.

Trećina Hrvata boluje od hipertenzije, a 10 % od dijabetesa

Da bi se postigla temeljna svrha javnog zdravstva, očuvanje i unapređenje zdravlja populacije, nužni su, između ostalog, i kvalitetni podaci. Zbog potrebe unapređenja podataka o pobolu stanovništva HZJZ se uključio u EU projekt “Morbidity Statistics”.

Cilj projekta je utvrditi pojavnost određenih stanja i bolesti, zadanih od strane Europske komisije. Uz Hrvatsku u projektu su sudjelovale Belgija, Njemačka, Finska, Francuska, Mađarska, Litva, Malta, Nizozemska i Poljska.

Rezultate projekta HZJZ je objavio u publikaciji “Morbidity Statistics – podaci za Hrvatsku” koju povodom Svjetskog dana zdravlja prvi put javno prezentira.

• Gotovo trećina ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od hipertenzije, dok je taj udio znatno veći kod starije populacije. Kod osam od 10 osoba starijih od 65 godina zabilježena je neka od bolesti iz tih skupina dijagnoza.
• Kronične plućne bolesti su također veliko zdravstveno opterećenje za stariju populaciju. Jedna od 10 osoba starijih od 65 godina boluje od kroničnih plućnih bolesti.
• Ovo istraživanje je još jednom dokazalo i veliku zastupljenost šećerne bolesti među populacijom. Gotovo 10 % ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od šećerne bolesti, a u populaciji starijoj od 65 godina njih čak četvrtina.

Ova publikacija je početak sustavnog dobivanja podataka o učestalosti vodećih javno-zdravstvenih problema u RH temeljem broja oboljelih osoba, a ne samo, kao što je dosad bilo, korištenja zdravstvene zaštite. To predstavlja veliki kvalitativni iskorak u nacionalnoj zdravstvenoj statistici.

Cijelu publikaciju te više o projektu možete pronaći na internetskoj stranici Rezultati projekta EUROSTAT “Morbidity Statistics” – Podaci za Hrvatsku.

• koronavirus

Učitaj više izvora