Knjigu nije dobro suditi prema koricama pa tako ni sadržaj ovog teksta prema naslovu. Naime, ako pitate psihologe, svaka knjiga može biti knjiga za samopomoć ako je mudro odaberete i ako vas “pogodi” u pravom trenutku. Neke knjige shvatimo tek iz drugog ili trećeg pokušaja čitanja, ali činjenica je da čitanje otvara neke nove perspektive i objektive kroz koje promatramo svijet.

Važno je znati izabrati dobru knjigu, a u tome postajete vještiji što više čitate i istražujete domaću i stranu literaturu. U psihologiji nismo toliko obožavatelji termina “self help knjige“ jer bismo se mogli složiti da svaka dobra knjiga ujedno može imati ulogu “knjige samopomoći“.

Bitniji je način na koji čitate, odnosno otvorenost za učenje i otkrivanje novih informacija koje ste kritički preispitali, provjerili i shvatili.

Poznata spisateljica J. K. Rowling rekla je:

Onaj tko ne voli čitati nije pronašao pravu knjigu za sebe.

Pročitajte članak “Kako čitati više knjiga? Lakše je nego što mislite! Ovih 14 savjeta pomoći će vam da se motivirate i ne odustanete od cilja“.

Self help knjige – preporuka

Vjerujem da biste se složili da nema najbolje self help knjige, nego da je to isključivo stvar našeg osobnog izbora.

Htjeli ili ne, s vremenom se naša startna pozicija iz koje promatramo svijet i njegove izazove mijenja, pa se tako može mijenjati i spektar naših preferencija, kako u literaturi, tako i u glazbi, umjetnosti i ostalim područjima.

Sve knjige koje ćete ovdje pronaći samo su preporuke, a ako ste neke od njih pročitali ili imate dodatne prijedloge, veselimo se pročitati ih.

Kako postati i ostati (ne)sretan? (Dubravka Miljković i Majda Rijavec)

Ako imate priličnog iskustva sa čestim zapetljavanjem u količinu i sadržaj vlastitih misli, posebno onda kada morate biti koncentrirani na neke bitnije stvari u životu, psihologija iracionalnih vjerovanja prikazana u ovoj knjizi će vam dati konkretne metode i alate potrebne da klupko raspršenih misli dovedete u red.

U knjizi su prikazane specifične pogreške u razmišljanju koje ljudi često koriste kada sebi objašnjavaju situacije, od činjenice da moraju biti savršeni, da moraju imati potpunu kontrolu nad svojim životom, da se planovi moraju ostvariti željenim redoslijedom i da nas svi moraju voljeti.

Osim zanimljivosti iz kognitivno-bihevioralne psihoterapije, knjiga je također koncipirana na način da vam daje zadatke koje možete rješavati kako biste neke karakteristike svoje ličnosti objektivnije shvatili. Psihologinje Rijavec i Miljković su zaista napisale fenomenalne knjige, pa je teško izdvojiti najbolju. Stoga je pravi izazov zaustaviti se nakon ove i ne pročitati i sve ostale.

Autorice su napisale:

Ako ne smognete snage preuzeti odgovornost za svoje odluke, pretvorit ćete se u osobu kronično nezadovoljnu, ogorčenu i frustriranu koja neprestano i sebi i drugima dokazuje kako se nešto “ne može”.

12 pravila za život – protuotrov kaosu (Jordan B. Peterson)

Ovog genijalca nije potrebno posebno predstavljati s obzirom na trenutnu popularnost koju posjeduje na svjetskoj razini. Peterson je klinički psiholog i profesor psihologije, a zahvaljujući bogatom iskustvu u radu s klijentima u području psihološkog savjetovanja i psihoterapije u ovoj knjizi navodi zanimljiva iskustva, saznanja i spoznaje.

Možda bi neki mogli reći da je ova knjiga ipak preteška za svrstavanje pod self help literaturu, ali sve stručne termine na koje naletite u knjizi možete vrlo lako shvatiti kroz jednostavna objašnjenja i situacije koje se navode.

Od naizgled jednostavnih pravila za uspravno držanje, sklapanje prijateljstava, aktivno slušanje i jasnu komunikaciju, pa do vrlo apstraktnih preporuka da ne ometate djecu dok skejtaju i pomilujete mačku kada je sretnete na cesti – sve vas na kraju iznenadi kada pročitate svako pravilo i shvatite srž.

Za knjigu je potrebno samo dovoljno vremena, strpljenja i vođenje bilješki (ako je zaista želite dobro “proraditi”).

Peterson je napisao:

Uspoređujte sebe s onim što ste vi bili jučer, a ne s onim što je netko drugi danas. (4. pravilo)

Čovjekovo traganje za smislom (Viktor E. Frankl)

Poznati neurolog i psihijatar, Viktor Frankl, u ovoj knjizi opisuje osobno iskustvo iz koncentracijskih logora, sve strahote koje je proživio u strahotama Drugog svjetskog rata kada je bio zarobljen u nacističkim logorima.

Unatoč poniženju i patnji kroz koje je prošao, stalno je sebe podsjećao na smisao koji ga je održavao na životu, pa je tako ustanovio i psihoterapijski pravac – logoterapiju, koja se temelji na čovjekom otkrivanju smisla vlastitog života koji je ipak puno složeniji pojam od onoga kako ga na prvu tumačimo.

Knjiga je jako poučna, a podijeljena je u dva dijela – prvi opisuje iskustva iz logora, a drugi govori o konkretnim metodama logoterapije koje vam zaista mogu biti korisne u drugačijem shvaćanju životnih problema.

Zanimljivo je da je Frankl svoje klijente pri dolasku na psihoterapiju znao pitati “Zašto se niste ubili?”, a upravo ono što bi oni naveli kao razlog koji ih je održao na životu Frankl je pripisivao njihovom smislu na koji su zaboravili ili koji u teškoćama ne mogu pronaći.

Frankl je napisao:

Živi kao da već živiš drugi put i kao da si prvi put griješio kao što se sad spremaš pogriješiti.

Pročitajte članak “Zašto je važno pronaći smisao života?“.

Imati hrabrosti ne svidjeti se drugima (Ichiro Kishimi i Fumitake Koga)

Nakon Franklovog traženja smisla na red stiže filozofski roman o potrazi za istinskom srećom koji je proglašen “japanskim književnim fenomenom”.

Iako je pisan u obliku dijaloga između filozofa i mladića koji se neprestano prepiru oko nekih osnovnih pitanja o međuljudskim odnosima, knjiga je neopisivo laka za čitanje i jednostavna za shvaćanje.

Kada pročitate cijelu knjigu, shvatite da uopće niste zapazili da se bavite složenim filozofskim idejama poznatog stručnjaka Alfreda Adlera čija je teorija individualne psihologije nadaleko poznata. Adler je bio jedan od svjetskih divova psihologije, uz Carla Junga i Sigmunda Freuda.

Brojna egzistencijalna pitanja koja se postavljaju u ovoj knjizi odgovaraju se toliko precizno i jasno, a kada shvatite da mnogi problemi u odnosima nastaju u onom trenutku kada bezrazložno i brzopleto preuzimamo “tuđe zadaće”, a ne bavimo se svojima, pronađete svoje mjesto u svakom odnosu bez posesivne želje da baš svakoga impresionirate.

Autori su napisali:

Kada čovjek čita knjigu, ako joj previše primakne lice, ništa neće vidjeti. Isto tako, stvaranje dobrih međuljudskih odnosa zahtijeva određenu udaljenost. Kada ta udaljenost postane premala i ljudi se previše isprepletu, postane nemoguće čak i razgovarati. No, udaljenost ne smije biti ni prevelika.

Pročitajte članak “Zašto se trudimo impresionirati druge ljude?“.

Filozofija hodanja (Frédéric Gros)

Iako je u pitanju aktivnost koja nam je toliko automatska i svakodnevna, hodanje je u filozofiji puno vrjednije. Poznati francuski filozof i mislilac ističe važnost hodanja kao bitnog segmenta kvalitetnog razmišljanja i promišljanja, a zanimljivo je i da započinje s rečenicom: “Razmišljajmo hodajući, hodajmo razmišljajući.”.

Koristeći iskustva svjetskih poznatih filozofa koji pišu o hodanju i šetnji iz drugačije perspektive, Gros opisuje hodanje kao neki oblik psihoterapije što je apsolutno točno ako promatramo sa znanstvene perspektive.

Hodajući se naše moždane funkcije potpuno aktiviraju, a činjenica da je u pitanju toliko jednostavna i automatizirana aktivnost, ostavlja dovoljno prostora mozgu da se pozabavi raznoraznim mislima koje mu nadolaze, od problema koje je potrebno riješiti do pukih interpretacija vlastite okoline. S obzirom na to da mnogi danas žive sjedilačkim oblikom života, hodanje je nešto što pada u zaborav, posebno kada je ono samo sebi svrha, kada služi za opuštanje i aktivaciju mašte.

Gros je napisao:

Hodanje u nama naglo ušutkava glasine i jadikovke, prekida to vječno unutarnje naklapanje u kojemu stalno komentiramo druge, procjenjujemo sami sebe, rekonstruiramo, interpretiramo.

Najbolja self help literatura stalno poziva na interakciju

Konačno, rekla bih da nijedna od ovih knjiga nije klasični self help, a pripisujem to činjenici da je svaka dobra knjiga ujedno i self help knjiga jer vas, htjeli vi to ili ne, mijenja i uči nekim novim obrascima razmišljanja.

Najbolje knjige za samopomoć su one koje vas pogode točno onda kada vam trebaju, stoga nemojte odustati od onih koje možda dođu u pogrešnom trenutku. Opetovano čitanje knjiga je u svakom slučaju uvijek novo iskustvo jer u današnjem moru informacija često zaboravljamo ono bitno.

Najbolja self help literatura je ona koja zauzima mjesto na vašim policama, ali ne skupljajući prašinu, nego plijeneći vaš pogled stalnim pozivom na interakciju.

Pročitajte i članke:

• Psihološke knjige koje vrijedi pročitati: Po preporuci stručnjakinje! Ovih 10 knjiga treba se naći na vašoj “to do” listi
• Samorefleksija: Uvid u samog sebe koji omogućuje rast! Psihologinja otkriva kako pristupiti ovom izazovnom procesu
• Samoaktualizacija: Znate li da je ovo najviša ljudska potreba? Psihologinja otkriva kako je ostvariti.

• knjiga za samopomoć
• knjige samopomoći
• najbolja self help literatura
• preporuka
• savjeti psihologinje
• self help knjiga
• self help knjige

Učitaj više izvora