Četverodnevni radni tjedan želja je sve većeg broja mladih koji teže uravnoteženju poslovnog i privatnog dijela života, dok poslodavci poručuju da nema formalnih prepreka za njegovo uvođenje, a sindikalci upozoravaju na oprez i izbjegavanje desetosatnog radnog dana.

U četverodnevnoj organizaciji radnog tjedna zaposleni rade četiri dana po osam sati, a primaju plaću za pet dana. Time se broj radnih sati u tjednu smanjuje sa 40 na 32.

Ideja skraćenja radnog tjedna nije tako nova, a pionir je kao i u mnogim drugim industrijskim rješenjima bio Henry Ford.

On je 1926. godine skratio radni tjedan u svojim tvornicama sa šest na pet dana. Ford je uvidio da, imaju li radnici na raspolaganju vikend, tj. dva slobodna dana, onda žele kupiti auto kako bi mogli negdje otići. U biti, shvatio je da ljudi trebaju više vremena kako bi stigli potrošiti zarađeni novac, a želio je i prodati što više automobila svojim radnicima. 

Iako su mnogi mislili da će takav potez smanjiti produktivnost, dogodilo se suprotno. Radnici su pokazali veću produktivnost i lojalnost nego prije.

Fordov potez odjeknuo je Amerikom i potaknuo velik broj štrajkova u kojima su radnici tražili petodnevni radni tjedan.

To će potrajati desetljećima, no zbog napretka tehnologije, a u zadnje vrijeme pandemije i rada od kuće te odustajanja milenijalca i generacije Z od prekovremenih radnih sati, ideja o daljnjem skraćenju radnog tjedna počinje dobivati na zamahu. U nekim zemljama i industrijama poslodavce na skraćenje radnog tjedna tjera i nedostatak radnika.

Sindikalci naglašavaju da treba težiti ravnoteži privatnog i poslovnog 

O četverodnevnom radnom tjednu raspravlja se i u Hrvatskoj. Dosta tvrtki uvelo je rad od kuće, a većinom su u IT sektoru koji dopušta veću fleksibilnost rada nego drugi.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever upozorava da četverodnevni radni tjedan ne bi trebao biti organiziran u četiri dana po deset radnih sati:

Nakon desetosatnog radnog dana radnik nema vremena ni za što drugo u tom radnom danu.

Dodaje da bi provedba četverodnevnog radnog tjedna bila dobra samo kada bi se radno vrijeme skratilo sa 40 na 32 sata, no tvrdi da je to u Hrvatskoj teško izvedivo:

Poslodavci ne bi dobro reagirali jer se i sada žale kada zagovaramo smanjenje radnih sati.

Treba težiti ravnoteži privatnog i poslovnog jer će odmoran čovjek, koji ima vremena za sebe uz svoj posao, vjerojatno odbiti ponude za posao drugih i ako nude povišicu, smatra Sever.

Pročitajte članke:

• Psihološke posljedice dugotrajnog nespavanja: Psihologinja otkriva što može poći po zlu kad nam kronično nedostaje sna i kako si pomoći
• Narušeno mentalno zdravlje: Psihologinja otkriva upozoravajuće simptome i kako sačuvati mentalno zdravlje.

Poslodavci ističu da formalne zapreke nema

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) poručuju da je uvođenje četverodnevnog radnog tjedna odavno dopušteno, no da Zakon o radu određuje kako je puno tjedno radno vrijeme 40 sati, a da ga poslodavac može raspodijeliti u četiri, pet ili šest dana.

Želi li poslodavac uvesti četverodnevni radni tjedan, nema prepreka za to, kažu i objašnjavaju:

Ako postoji dogovor između radnika i poslodavaca da se radi 35 sati tjedno ili četiri dana u tjednu, ne vidimo razlog da se takva organizacija rada onemogući zakonskim odredbama. Međutim, isto to bi trebalo vrijediti i za dogovor, ako postoji interes obje strane, da se radi i više radnih sati od “propisanog”.

Napominju da je pandemija ubrzala digitalizaciju, donijela značajne promjene u organizaciji rada, poput rada na daljinu, ali i većeg razumijevanja ravnoteže između privatnog i poslovnog dijela života.

Razvoj tehnologije donio je platformski rad, dijeljenje poslova ili zaposlenika, povremeni rad ili rad preko vaučera. Iz HUP-a naglašavaju da su to sve oblici rada koji su realnost i koji se ne bi trebali administrativno ograničavati:

Istovremeno se suočavamo sa značajnim nedostatkom radne snage, prvenstveno zbog demografskih procesa. U takvoj situaciji nužno je omogućiti znatno veću fleksibilnost, kako radnicima, tako i poslodavcima.

Zato HUP inzistira na donošenju novih zakonskih rješenja koja će zrcaliti stvarno stanje na tržištu rada.

Budući da je Hrvatska orijentirana na turizam, teško je skratiti radni tjedan i zbog manjka radne snage, kažu poslodavci:

Sve to, naravno, ne bi trebalo spriječiti poduzeća koja ostvaruju pomak u produktivnosti te mogu ponuditi fleksibilnije uvjete rada da smanje broj radnih dana te tako ulože u zadovoljstvo svojih zaposlenika.

Pročitajte članak “Znakovi za uzbunu kod poslodavaca: Obratite pozornost na ovo prije nego prihvatite ili odbijete ponudu za posao“.

Prekomjerni rad nije jamstvo bogatstva

Ideja da prekomjernim radom možemo ostvariti bogatstvo nikada nije izravno dokazana. Stvari možemo gledati i na drugačiji način, prenosi CNBC. Nisu svi bogataši bogati isključivo zbog količine rada i vremena koje su uložili.

Nakon pandemije se pojavio pokret masovnih otkaza (The Great Resignation), tihog davanja otkaza (Silent Quitting), a intenzivirano je i uvođenje četverodnevnog radnog tjedna jer zaposleni, slično kao u Fordovim tvornicama, žele dovoljno vremena za sebe i svoje slobodno vrijeme, ne dovodeći u pitanje učinkovitost i produktivnost na poslu.

Osnivačica i upravna direktorica organizacije 4 Day Week Global Charlotte Lockhart kaže da upravo to stoji iza pokreta četverodnevnog radnog tjedna. Ističe da će petodnevni radni tjedan otići u povijest isto kao i šestodnevni i sedmodnevni:

U 21. stoljeću vidimo da ljudi ne žele niti će raditi tolike sate kada vide da može i drugačije.

Četverodnevni radni tjedan smatra se budućnošću rada zbog kojeg ćemo naposljetku imati i bolje društvo.

Istraživanje 4 Day Week Globala na 33 kompanije s četverodnevnim tjednom u SAD-u, Australiji i Irskoj pokazalo je da su zadovoljstvo i produktivnost porasli za 8,4 % u prosjeku za vrijeme šestomjesečnog istraživanja, a za 37,55 % u odnosu na prošlogodišnje razdoblje.

Pročitajte i članke:

• Stres na radnom mjestu: Psihologinja otkriva simptome i kako smanjiti stres na poslu
• Quiet quitting: Je li u pitanju otkaz ili postavljanje granica? Psihologinja otkriva sve o ovom trendu
• Humor na radnom mjestu: Evo kako utječe na kolektiv i posao, što je u redu, a kakve šale ne dolaze u obzir.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Izbjegnite "mine"

Korak koji svi preskaču u procesu mršavljenja, a iznimno je važan!

• Zrinka Babić
• 6 min čitanja