Obavili ste godišnju mamografiju i s olakšanjem odahnuli jer je još jedan zdravstveni zadatak prekrižen s popisa? Odlično! No, postoji još jedan važan korak koji mnoge žene zaborave – provjeriti gustoću dojki.

Ako vam je rečeno da imate guste dojke, niste same. Više od 40 % žena ima ovu karakteristiku, a ona može utjecati na to koliko je mamografija učinkovita u otkrivanju raka dojke. U nastavku saznajte što točno znači imati guste dojke, zašto je to važno i koje dodatne pretrage biste trebali razmotriti.

1. Guste dojke povećavaju rizik od raka dojke

Guste dojke ne samo da povećavaju rizik od raka, već i otežavaju njegovo otkrivanje klasičnom mamografijom.

Guste dojke sadrže više žljezdanog i vezivnog tkiva nego masnog, a upravo ta gusta područja na mamografiji izgledaju bijelo – isto kao i potencijalni tumori.

Postoje dvije kategorije gustoće – “heterogeno guste” (većinom gusto tkivo uz nešto masnog) i “izrazito guste” (gotovo bez masnog tkiva). Kako dojke mogu postajati rjeđe s godinama, osobito nakon menopauze, gustoću treba provjeravati svake godine.

Ako imate guste dojke, mamografija možda neće uočiti rak – zato je važno razumjeti što to znači za vas.

2. Dodatne pretrage mogu biti ključne

Kod heterogeno gustih dojki klasična mamografija može propustiti i do 30 % slučajeva raka – kod izrazito gustih čak i više od 40 %.

Saznanje o vašoj gustoći dojki samo je jedan dio odluke. Ako imate heterogeno guste dojke, liječnici uzimaju u obzir i druge faktore rizika (obiteljsku povijest, visoki BMI nakon menopauze) kako bi odlučili preporučuju li dodatne pretrage.

Ako imate izrazito guste dojke – preporučuje se dodatna pretraga. Ako su dojke heterogeno guste, razgovarajte s liječnikom i uzmite u obzir svoje rizike.

3. Postoje tri vrste dodatnih pretraga

Istraživanja pokazuju da magnetska rezonanca i kontrastna mamografija otkrivaju gotovo pet puta više karcinoma nego ultrazvuk.

Otkriveno je da kontrastna mamografija detektira 19,2 raka na 1.000 žena, MR 17,4, a ultrazvuk samo 4,2. Detekcija je bila viša nego u ranijim istraživanjima. Ako ponavljate pretrage svake godine, vjerojatnost pronalaska raka smanjuje se – jer se tada traže novi slučajevi, a ne oni koji su već prisutni.

Za žene s obiteljskom poviješću raka dojke 3D mamografija pokazala se učinkovitijom u otkrivanju uznapredovalih karcinoma.

Ako imate obiteljsku povijest raka, zatražite 3D mamografiju. Za dodatne pretrage MRI i kontrastna mamografija pokazale su se najučinkovitijima.

4. Liječnici vam možda neće sami predložiti dodatnu pretragu

Kako prenosi WebMD, čak i stručnjakinji poput dr. Wendie Berg, specijaliziranoj za guste dojke, liječnik je u početku odbio MR – no upravo ta pretraga otkrila je mali rak koji je uspješno liječen.

Američka radna skupina za preventivne usluge (USPSTF), čije smjernice utječu na pokriće osiguranja, trenutačno ne preporučuje dodatne pretrage zbog nedostatka višegodišnjih istraživanja.

No, ne ustručavajte se tražiti dodatne pretrage. Liječnik možda neće spomenuti sve mogućnosti – zato je važno biti informiran i znati svoje rizike.

5. Važno je procijeniti omjer koristi i rizika

Dodatne pretrage mogu biti stresne, skupe i zahtijevaju vrijeme – no mogu spasiti život.

Ultrazvuk ne koristi zračenje i pristupačan je, ali najčešće otkriva tumor tek kad je već narastao. Većina metoda nosi rizik od lažno pozitivnih rezultata – oko 10 %, što može voditi dodatnim pretragama ili nepotrebnoj zabrinutosti.

Odluka je osobna i ovisi o vašoj spremnosti na potencijalne rizike i troškove. No, jedna stvar je sigurna – nitko ne žali što mu je rak otkriven na vrijeme.

Pročitajte i ove članke:

• Ova vrsta raka dojke može se razviti između mamografija
• Simptomi raka dojke: Kako ga prepoznati kod žena i muškaraca?
• Stadiji raka dojke: Koji su simptomi i prognoze?

• Gusto tkivo dojke
• mamografija
• rak dojke

Učitaj više izvora