“Znanstveno je dokazano da je debljina bolest, no moguće ju je spriječiti i moramo je liječiti.”, “Zdravstvena pismenost kreće od vrtića, preko škole i fakulteta, pa do radnog mjesta.”, “Oko 40 – 50 % populacije ima neki od poremećaja spavanja, nesanicu češće razvijaju žene, dok muškarce više muči apneja.” – sve ove poruke mogle su se čuti na prvom danu medicinsko-komunikacijskog summita Back Together koji se održao protekli vikend, a na kojem su panelisti, redom ponajbolji domaći stručnjaci, raspravljali o aktualnim zdravstvenim i medicinskim temama.

Na panelu “Another Part of Me – Debljina, bolest ili ne?” specijalistica obiteljske medicine Nataša Ban Toskić istaknula je kako pacijenti iznimno rijetko verbaliziraju svoju debljinu i ne doživljavaju je kao bolest. Specijalistica ginekologije i porodništva Dinka Pavičić Baldani govorila je o posljedicama debljine za žensko zdravlje od rane mladosti, od rizika preuranjenog puberteta do problema sa začećem u reproduktivnoj dobi.

Da gubitak mase 5 – 10 % smanjuje šanse za srčani udar, progresiju ateroskleroze, razvoj zatajenja srca i druge bolesti naglasio je akademik Davor Miličić, a dijabetologinja i endokrinologinja Sanja Klobučar zaključila je kako danas postoje vrlo sigurni lijekovi koji pomažu u gubitku prosječno i do 10 % tjelesne mase godišnje.

Pročitajte članak “Debljina je bolest i ne liječi se dijetom: Nutricionistica otkriva kako trajno promijeniti životni stil, navike i uvjerenja o hrani i tijelu“.

50 % opće populacije ima nisku razinu zdravstvene pismenosti

“Killing Me Softly – Zdravstvenom pismenošću protiv tihih ubojica današnjice – kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa” naziv je panela na kojem su panelisti raspravljali o ovim kroničnim nezaraznim bolestima, odgovornima za smrt 70 % populacije na godišnjoj razini. Ana Gongola, direktorica Sandoza Hrvatska, je poručila:

Prva razina zdravstvene pismenosti je ona osnovna, tzv. funkcionalna, da razumijemo informacije i da ih možemo pronaći. Druga je interaktivna, kada se s liječnikom možete bolje razumjeti, dok je treća ona najviša, kada na socijalno-političkoj razini djelujemo za dobrobit zajednice ili pak kroz, primjerice, udruge pacijenata za određene skupine bolesnika.

Napomenula je kako 50 % opće populacije ima nisku razinu zdravstvene pismenosti. Dijabetologinja i endokrinologinja Davorka Herman Mahečić otkrila je zastrašujuću statistiku – da svakih šest sekundi u svijetu umre jedan pacijent s dijabetesom, od čega 50 % njih u dobi do 60 godina, pa se dijabetes može smatrati masovnim ubojicom.

Kardiologinja Kristina Selthofer-Relatić se tu osvrnula na same pacijente:

Uz enormni napredak medicine u 20. stoljeću mi i dalje ne uspijevamo pravodobno detektirati i liječiti pacijente s arterijskom hipertenzijom, dijabetesom ili dislipidemijom, jer pacijenti ne brinu dovoljno o svojem zdravlju i ne dolaze na preglede, stoga ih je potrebno učiti o prevenciji odnosno zdravstveno opismenjavati.

Bašić Štefanić: “Poslodavac mora prevenirati stres”

Na panelu “I Can’t Help Myself – Burnout” iz perspektive korporacijskog sindroma sagorijevanja direktorica ljudskih resursa RBA banke Irena Bašić Štefanić je istaknula:

Poslodavac mora prevenirati stres i razumjeti mehanizme koji mogu dovesti do sindroma sagorijevanja, od definiranja uloge zaposlenika, radnog vremena, organizacije posla, timske atmosfere, pa do korporativne kulture gdje mi provodimo niz aktivnosti.

Magistra sestrinstva Sandra Karabatić i specijalistica javnog zdravstva Ana Puljak dale su svoj osvrt na sindrom sagorijevanja na poslu iz perspektive domova za starije i nemoćne te zdravstvenih ustanova.

Pročitajte članke:

• Burnout simptomi koje trebate uočiti prije nego bude kasno: Evo kako spriječiti burnout
• Mentalno zdravlje na radnom mjestu – što može učiniti poslodavac, a što radnik?

O dobizmu kao malo poznatoj, ali sveprisutnoj vrsti diskriminacije, govorilo se na panelu “One Day Baby We’ll Be Old – Ageizam”. Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr.  Andrija Štampar” Branko Kolarić je rekao kako trebamo biti svjesni da je gotovo 30 % starije populacije na rubu siromaštva te da se ekonomskim pitanjem i dobizmom trebamo paralelno baviti.

Uz psihijatricu Mariju Kušan Jukić, specijalistica socijalnog rada i razvoja zajednice Ines Vrban naglasila je da osobe treće dobi treba educirati o samozagovaranju kako bi se smanjila njihova diskriminacija. Pravnica Silvia Rusac pozitivnim je ocijenila činjenicu kako se sve više studenata socijalnog rada opredjeljuje za rad sa starijim osobama, što prije nije bio slučaj.

Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Romana Galić je dodala da su osobe treće životne dobi u fokusu javnih politika Grada Zagreba koje se tim pitanjem intenzivno bave već 20 godina.

Jokić: “Pandemija negativno utjecala na djecu osnovnoškolske i srednjoškolske dobi”

Na panelu “In My Place – Zdravlje mladih” specijalistica školske medicine Marija Posavec istaknula je kako su najveći problem u zdravlju mladih danas mentalno i spolno zdravlje, pretilost i poremećaji hranjenja te mladi s poteškoćama u razvoju.

Direktor korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma Igor Vukasović rekao je kako tehnologija kod mladih igra veliku ulogu u dostupnosti znanja, osnaživanju i uključenosti, kao i za poslove budućnosti za koje su nužna digitalna znanja, no bitni su pritom način konzumacije i kvaliteta sadržaja.

Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja, je naglasio:

Ideja da u Hrvatskoj imamo djecu koja su u svemu izvrsna je jedna od najbesmislenijih ideja koja mladima stvara problem u doživljaju slike o sebi.

Dodao je kako je pandemija negativno utjecala na djecu osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, najviše na uspješne učenike, a posebice na djevojčice. Na panelu je uz psihijatra Raphaela Bénéa sudjelovao i nagrađivani profesor geografije Dejan Nemčić koji je ukazao na nikad veću potrebu za psiholozima u školama.

Pročitajte članke:

• Moždana magla, depresija, rizik od demencije: Psihologinja otkriva što je COVID-19 učinio s našim mentalnim zdravljem
• Razbijamo “tabu” odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju.

Nesanica povećava rizik za razvoj depresije

Dr. Alen Juginović, koji je sudjelovao na panelu “I Can’t Get No Sleep – Insomnia – Zašto je važan kvalitetan san?”, poslao je sljedeću poruku:

U idealnom svijetu osobe između 18 i 65 godina starosti trebaju 7 – 8 sati sna, stariji nešto manje, a djeca 12 – 13 sati. Kontinuitet spavanja pritom je vrlo važan za dugoročno zdravlje.

Psihijatar Domagoj Vidović na navedenu se temu osvrnuo sljedećim riječima:

Gotovo svi bolesnici s depresijom imaju nesanicu. Ako imamo nesanicu, šanse da razvijemo depresivni poremećaj su šest puta veće. Ako liječimo depresiju, a i dalje loše spavamo, šanse su puno veće da u nekom vremenu ponovno razvijemo depresiju. Kao što tjelesnu aktivnost ili zdravu prehranu smatramo prioritetom, tako bi i spavanje trebalo postati društveni prioritet.

Plastični kirurg glave i vrata Boris Filipović osvrnuo se pak na problem apneje koja može potpuno spriječiti normalno funkcioniranje osobe.

Drugi dan summita donio je još zanimljivih tema

Tretiranje dijabetesa kroz zdravstveni sustav, važnost dodataka prehrani u oporavku od COVID-19 i post-COVID-u, inovativne terapije, pravilan odabir tretmana za uljepšavanje, razvoj zdravstvenog sustava te mikrobiom bile su teme drugog dana.

Govoreći o suradnji zdravstvenog sustava po pitanju dijabetesa, na panelu “Circle of Life – Plavi krug skrbi”, specijalistica obiteljske medicine Martina Anić naglasila je kako novootkriveni dijabetičari tip 2 ostaju u skrbi obiteljske medicine, dok kod endokrinologa češće moraju oni kod kojih je bolest uznapredovala.

Endokrinolog i dijabetolog Tomislav Božek je objasnio da je bitan multimodalni pristup liječenju šećerne bolesti, budući da neregulirani dijabetes dovodi do brojnih komplikacija. Ljekarnica Martina Šepetavc je je dodala kako provođenjem ljekarničke skrbi ljekarnici utječu na ishode liječenja kroz pravilno uzimanje lijekova, prevenciju i edukaciju bolesnika.

Davor Skeledžija, glavni urednik regionalnih portala o dijabetesu, je poručio:

Dijabetes tip 2 je progresivan, a ljudi ga ne shvaćaju ozbiljno. Kod djece jako dobro funkcionira rana dijagnostika, ali kod odraslih ne i to treba mijenjati.

Ružić: “Osobe koje su preboljele COVID-19 imaju u prosjeku više vrijednosti krvnog tlaka”

Na panelu “One Way or Another – Uloga dodataka prehrani u COVID-19 i post-COVID oporavku” specijalistica medicine rada i sporta Marija Bubaš govorila je o vodiču Povratak zdravlja i snage nakon COVID-19 koji potpisuje zajedno s Krunoslavom Capakom, a u kojem su detaljno opisani bolest i dodaci prehrani koji pomažu u procesu oporavka.

Klinička nutricionistica Darija Vranešić Bender osvrnula se na brojne dokaze da jak imunosni sustav ovisi o našem nutritivnom statusu. Unos nutrijenata kao što su vitamini B kompleksa, A i L-karnitin pomažu u oporavku nakon COVID-19, a posebice vitamin D kao svestrani i vrlo potentan nutrijent. Kardiolog Alen Ružić je napomenuo da osobe koje su preboljele COVID-19 imaju u prosjeku više vrijednosti krvnog tlaka, a posljedično i povećani rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Pročitajte članke:

• Dugotrajni COVID – post-COVID simptomi kod odraslih i djece i kako ih liječiti?
• Post-COVID sindrom i neurološki simptomi – koje posljedice koronavirus ostavlja na mozgu?

Kako u moru kozmetike, tretmana i zahvata za uljepšavanje odabrati pravi za sebe raspravljalo su na panelu “All That Beauty In The World – Život u moru ljepote”. Dermatologinja Valentina Vučićević iz Croatia Poliklinike objasnila je kako detaljna anamneza mora prethoditi bilo kakvom tretmanu ili zahvatu.

Estetski kirurg Siniša Glumičić ustvrdio je sljedeće:

Pojavom nekirurške estetske medicine kreiran je novi svijet na rubu pretjerivanja. Ljudi često od sebe naprave karikature, što posljedično baca negativno svjetlo na cijelu struku.

Na Glumičićeve riječi nadovezao se i psiholog Igor Mikloušić, riječima:

Društvene mreže, posebice Instagram, dovele su do sveopće popularizacije zahvata i tretmana, ali estetski kirurzi moraju biti brana između lijepog i nagrđenog.

U Hrvatskoj se uvodi revolucionarna stanična imunoterapija tumora

Na panelu “My First, My Last, My Everything – Zdravlje prije svega” predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić je naglasio:

Zdravstveni sustav mora biti koncentriran oko pacijenta i tome treba podrediti zdravstvenu reformu. Krajnje je vrijeme za opći konsenzus političkih struktura i struke.

Izvršni direktor Inovativne farmaceutske inicijative Sani Pogorilić je rekao da zdravstvo mora biti moderno, dostupno, funkcionalno održivo, temeljeno na podacima i ishodima liječenja. Glavna tajnica udruge SVE za NJU Ljiljana Vukota je dodala:

Put pacijenta od dijagnoze do rehabilitacije treba biti učinkovitiji. Nadam se da će Nacionalni strateški okvir za borbu protiv raka uskoro biti implementiran.

Novinarka HRT-a Ruža Ištuk je zaključila da isticanje pozitivnih primjera iz prakse itekako može doprinijeti poboljšanju zdravstvenog sustava.

Na panelu “Closer Than Close – Inovativne terapije” govorilo se o napretku medicine u području kirurške onkologije. Uz specijalisticu laboratorijske medicine Nadu Božinu sudjelovao je i onkološki kirurg Dragan Schwarz čija je glavna poruka da je od tehnologije važnije ulaganje u doktore, sestre, inženjere i STEM područje. Intervencijski radiolog Luka Novosel je objasnio:

Metode liječenja koje su inicijalno skuplje zbog materijala u konačnici su se pokazale jeftinijima, jer je kraća hospitalizacija, što posljedično znači i manje ukupne troškove liječenja.

Bila je to prilika i da specijalist imunologije Mladen Merćep najavi skorašnje predstavljanje projekta Zaklade Zora. Riječ je o uvođenju stanične imunoterapije tumora u Hrvatsku, pri kojem se pacijentu vadi krv, “nauči” je se da se bori s tumorom, a zatim se ona vraća u krvotok pacijenta. 

Mikrobiom se ne smije uzimati zdravo za gotovo

Govoreći na panelu “Gut Feeling – Mikrobiom”, gastroenterolog i hepatolog Pave Markoš rekao je kako se mikrobiom kao organski sustav prije uzimao zdravo za gotovo, a danas je jasno da je povezan s normalnim funkcioniranjem cijelog organizma. Među panelistima bila je i magistra molekularne biologije Antonia Oršulić, koja je naglasila kako se uz pomoć testa myBIOME može provesti jedinstvena analiza mikrobioma crijeva i na temelju rezultata postaviti personalizirani pristup prehrani.

Goran Hauser, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, govorio je o KBC-u Rijeka kao prvom bolničkom centru u Hrvatskoj u kojem se obavlja fekalni transfer zdravih donora, te se tako ponovno uvode dobre bakterije kod bolesnika.

Najveći medicinsko-komunikacijski događaj u zemlji u dva dana okupio je više od 40 stručnjaka. Galerije fotografija, sve dodatne informacije o samom događaju, kao i sve održane panel-rasprave i zanimljivosti vezane uz paneliste možete pronaći na internetskoj stranici summita te na profilima na društvenim mrežama (Facebook, Instagram i LinkedIn). Svi paneli dostupni su za gledanje na YouTube kanalu Back Together summita.

Učitaj više izvora