Pandemija COVID-19 promijenila je naše živote na mnogo razina – od svakodnevnih navika do globalne politike.

No, jedno pitanje koje se nametnulo već na samom početku bilo je – može li ovakva globalna kriza povećati neprijateljstvo prema “drugima”? Drugim riječima, jesu li pandemija i strah od bolesti pridonijeli porastu ksenofobije i rasizma?

Teorijske osnove – moral i bolesti

Još u travnju 2020. psiholog Tamim Mobayed objavio je članak u kojem je predvidio da bi pandemija mogla pojačati netrpeljivost prema pripadnicima drugih grupa. Svoje je razmišljanje temeljio na dvije psihološke teorije:

• teorija moralnih temelja (MFT) tvrdi da ljudi imaju urođene moralne vrijednosti, poput brige, pravednosti, lojalnosti, poštovanja autoriteta i čistoće; način na koji društvo njeguje ili potiskuje te vrijednosti utječe na ponašanje ljudi, uključujući i stavove prema onima koji se smatraju “drugačijima”
• teorija parazitskog stresa (PST) polazi od pretpostavke da su ljudske vrijednosti oblikovane kroz evoluciju – i to interakcijom naših predaka s bolestima i parazitima; prema toj teoriji, što je viša razina prijetnje od bolesti, to je izraženija sklonost neprijateljstvu prema “strancima”.

Istraživanja provedena prije pandemije pokazivala su da veći osjećaj prijetnje od bolesti može potaknuti porast moralnih vrijednosti koje vezujemo uz grupnu pripadnost – a time i neprijateljstvo prema vanjskim skupinama.

Pet godina kasnije – jesu li se predviđanja ostvarila?

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je kraj pandemije u svibnju 2023., no iza nas su godine koje su ostavile dubok trag. Nažalost, upravo su azijske zajednice u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu najviše osjetile porast neprijateljstva.

U SAD-u:

• istraživanje (Huang i sur., 2022) pokazalo je da su azijski restorani tijekom pandemije bilježili čak 18,4 % manji promet od ostalih, što se procjenjuje na gubitak od 7,42 milijardi dolara
• anketa provedena na nacionalnoj razini (Findling i sur., 2022) otkrila je da je 70 % ispitanih smatralo kako je diskriminacija porasla tijekom pandemije, dok je 39 % izravno iskusilo rasizam – što je 9 % više nego prije pandemije
• analiza internetskog sadržaja (Lu i Sheng, 2022) pokazala je značajan porast korištenja antiazijskih uvreda na Googleu i društvenim mrežama, uz izraženije emocije ljutnje i gađenja.

Što se tiče Ujedinjenog Kraljevstva, istraživanje u Londonu (Gray i Hansen, 2021) zabilježilo je porast zločina iz mržnje prema Kinezima na samom početku pandemije.

Što nam to govori?

Je li ovaj porast neprijateljstva dokaz za teoriju parazitskog stresa ili je ipak riječ o utjecaju političkog i medijskog diskursa koji je pandemiju često povezivao s Kinom?

Znanstvenici se ne slažu. Dok neki smatraju da je antikineska retorika imala ključnu ulogu, drugi ističu da su negativni stavovi duboko ukorijenjeni i manje osjetljivi na poruke iz medija.

Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo jesu li pandemijske promjene u moralnim vrijednostima i stavovima dugotrajnog karaktera i jesu li zahvatile i druge etničke skupine. Ono što znamo već sada jest da su antiazijski stavovi doista porasli i ostavili snažan trag u društvu.

Pročitajte i ove članke:

• Korona-rasizam: Veliki porast mržnje prema Kini i Kinezima na internetu
• Milgramov eksperiment: Zašto ljudi čine djela koja su u suprotnosti s njihovom savješću?
• Kognitivna disonanca: Što kada se naši stavovi i ponašanje ne podudaraju? Psihologinja otkriva što nam to čini i kako smanjiti nelagodu.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Piše nutricionistica

Hrana koja napuhuje: Evo popisa namirnica i što učiniti

• Zrinka Babić
• 3 min čitanja

• COVID-19
• istraživanja
• ksenofobija
• pandemija
• rasizam