Prsna žlijezda ili timus važan je organ u razvoju imunosnog sustava koji regulira cijeli imunosni sustav i stvara prve stanice limfatičkog sustava koje sazrijevajući postaju zrele T-limfocitne stanice.

Riječ timus potječe iz grčkog jezika što znači duša jer je smatrano da se duša nalazi na mjestu timusa ili prsne žlijezde – iza prsne kosti. Sastoji se od dva dijela ili pola koji svaki imaju centralnu srž i perifernu koru.

Prsna žlijezda najveća je u dobi dojenčadi (od rođenja do 2.-3. godine) i težine od otprilike 30-40 grama, nakon čega prestaje s rastom i počinje se smanjivati u adolescenciji pod utjecajem spolnih hormona. U odraslih osoba prsna žlijezda gotovo potpuno nestane i bude zamijenjena masnim tkivom te teži oko 5 grama. U slučaju bolesti i potrebe za uklanjanjem prsne žlijezde, u odrasloj dobi čovjek može živjeti bez nje.

Prsna žlijezda ili timus – uloga

Tek u drugoj polovici 20. stoljeća ustanovljena je funkcija prsne žlijezde: proizvodnja prvih imunološko kompetentnih stanica u ranoj dobi, tzv. limfocitopoeza. Tijekom prvih godina života prsna žlijezda središte je stvaranja i sazrijevanja T-limfocita, vrste bijelih krvnih stanica koje imaju zaštitnu ulogu u obrani od infekcija.

Proizvodnja T-limfocita potaknuta je hormonom timozinom. Jednom kad T-limfociti sazru, presele se u limfne čvorove cijelog organizma gdje su u stanju pripravnosti u slučaju infekcije.

Poremećaji prsne žlijezde ili timusa

Upala prsne žlijezde

Ponekad prsna žlijezda postane preaktivna zbog pretjeranog umnožavanja stanica – hiperplazija timusa. Obično je takvo stanje povezano s bolestima poput mijastenije gravis, ali i s hipertireoidizmom (pojačan rad štitnjače) ili tumorom prsne žlijezde (timom).

Simptomi hiperaktivnosti timusa:

• blijeda koža,
• povećani limfni čvorovi,
• tonzilitis,
• rinitis.

Terapija se sastoji od joda, vitamina A i D, kalcija, talaso– i helioterapije te zračenje prsne žlijezde u nekim slučajevima.

Mala i nerazvijena prsna žlijezda prilikom rođenja vodi razvoju infekcija u novorođenčeta zbog oslabljenog imunološkog sustava kao i povećanog rizika nastanka autoimunih bolesti.

Prsna žlijezda je organ osjetljiv na utjecaj stresa i anksioznosti, konzumaciju alkohola i korištenje cigareta ili droga, što može u odrasloj dobi potaknuti njegov rast, odnosno hipertrofiju te aktivirati autoimune bolesti kao što je mijastenija gravis.

Benigni tumor timusa

Ciste u prsnoj žlijezdi ili timolipomi (dobroćudni tumor od masnih stanica) obično ne uzrokuju nikakve simptome, ali ako narastu dovoljno veliki mogu vršiti pritisak na okolne strukture. S obzirom da rastu vrlo sporo, kasno se otkriju, obično nakon žalbi pacijenta na kašalj, poteškoće disanja i bol u prsima.

Rak timusa

Slična situacija je i sa zloćudnim novotvorevinama u epitelnim stanicama prsne žlijezde – u ranoj fazi ne moraju davati nikakve znakove, ali brže rastu. Osim gore navedenih simptoma, mogu se još pojaviti hrapav glas, gubitak apetita i otežano gutanje.

Zloćudnom preobrazbom limfocitnih stanica unutar timusa ili limfnih čvorova, mogu se razviti Hodgkinov ili ne-Hodgkinov limfom, češće kod mlađih osoba.

Dijagnoza bolesti prsne žlijezde

Nakon opisa kliničke slike, liječnik obično šalje pacijenta na metode slikovnih pretraga – rendgensko snimanje prsa, CT ili rjeđe PET. Uz to, pacijent mora obaviti krvne pretrage od kompletne krvne slike, nalaza protutijela do razina hormona.

Najčešće je potrebna biopsija za konačnu dijagnozu jer se tad iglom prikupi uzorak stanica prsne žlijezde koje se daju na patohistološku dijagnostiku.

Liječenje

Terapija ovisi o bolesti prsne žlijezde. U slučaju dobroćudnih promjena koje na pokazuju nikakve znakove ugrožavanja, dovoljno ih je pratiti.
Za autoimune bolesti povezane s hiperfunkcijom timusa, potrebno je liječiti nastale autoimune bolesti, a timus je moguće ozračiti.
Kod zloćudnih tumora, metoda izbora je kirurško uklanjanje, uz moguću kemoterapiju i zračenje, no to ovisi o vrsti i stadiju tumora.

• prsna žlijezda
• timus

Učitaj više izvora