Državni inspektorat Republike Hrvatske je obavijestio javnost o povlačenju sušenih smokava talijanskog proizvođača Noberasco Spa s tržišta zbog povećane prisutnosti mikotoksina okratoksina A (OTA).

Riječ je o proizvodu u pakiranju od 250 g, s oznakom LOT 4351A, rokom trajanja do 31. prosinca 2025. godine, koji je u maloprodaji bio dostupan u trgovinama Plodine.

Kako pojašnjavaju iz Inspektorata, proizvod nije u skladu s europskom uredbom koja određuje najveće dopuštene količine određenih kontaminanata u hrani.

Iako ovakvi slučajevi izazivaju zabrinutost potrošača, posebno kada se radi o svakodnevnim prehrambenim proizvodima poput suhog voća, važno je razumjeti što je točno okratoksin A, kako dospijeva u hranu i kakve rizike može predstavljati za zdravlje.

Što je okratoksin A i kako nastaje?

Okratoksin A (OTA) pripada skupini mikotoksina, spojeva koje proizvode određene vrste plijesni, najčešće iz roda Aspergillus (posebice A. ochraceus, A. carbonarius i A. niger) te Penicillium (P. verrucosum).

Ove gljivice se razvijaju u različitim uvjetima temperature i vlažnosti, najčešće tijekom nepravilnog sušenja ili skladištenja poljoprivrednih proizvoda, uključujući suho voće, žitarice, orašaste plodove, kavu i vino.

Primjerice, plijesan Aspergillus niger, koja je čest izvor ovog mikotoksina, uspijeva i na smokvama, osobito kada su skladištene na toplim i vlažnim mjestima.

Zdravstveni rizici povezani s okratoksinom A

Iako je OTA prepoznat kao toksičan za mnoge životinjske vrste, kod ljudi su podaci još uvijek ograničeni. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasificirala je okratoksin A kao mogući humani kancerogen (Grupa 2B), na temelju dokaza iz istraživanja na životinjama, dok za ljude jasni epidemiološki dokazi još uvijek nedostaju.

Najveći zdravstveni rizik povezan s OTA-om odnosi se na bubrege – dugotrajna izloženost ovom toksinu uzrokuje nefrotoksičnost, odnosno oštećenje bubrega i stvaranje tumora u bubrezima kod životinja.

Neka istraživanja su povezala izloženost OTA-e s rijetkim bolestima poput balkanske endemske nefropatije i kronične intersticijske nefropatije, no uloga OTA-e u nastanku ovih bolesti kod ljudi još uvijek nije u potpunosti potvrđena.

Jedno egipatsko istraživanje je pokazalo povezanost između vrlo visokih razina OTA-e u mokraći i povećanog rizika od nefritičkog sindroma, no i u tom slučaju istraživači upozoravaju kako u obzir nisu uzeti drugi mogući čimbenici rizika.

Potrebna su dodatna, veća i kvalitetnija istraživanja kako bi se jasnije procijenio utjecaj OTA-e na ljudsko zdravlje.

Osim na bubrege, OTA pokazuje i druge toksične učinke u eksperimentalnim uvjetima, uključujući imunosupresiju, inhibiciju sinteze makromolekula, povećanje lipidne peroksidacije te ometanje mitohondrijskog disanja.

Koliko okratoksina A je previše?

Kako bi zaštitile potrošače, međunarodne organizacije poput Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Health Canada postavile su maksimalne dopuštene dnevne i tjedne unose OTA.

Prema EFSA-i, tolerabilni tjedni unos iznosi 120 ng okratoksian A po kilogramu tjelesne mase, dok WHO preporučuje 100 ng/kg tjedno.

Upravo zato su strogi limiti postavljeni i za okratoksin A u hrani – za suho voće, uključujući smokve, maksimalna dopuštena razina OTA u EU iznosi 10 µg/kg. Kada se te vrijednosti prekorače, kao što je slučaj s povučenim smokvama Noberasco, proizvodi se povlače s tržišta radi zaštite zdravlja potrošača.

Kako se zaštititi kao potrošač?

Iako je OTA prisutan u mnogim prehrambenim proizvodima, rizik za zdravlje se smatra minimalnim ako se pridržavamo raznolike prehrane i vodimo računa o porijeklu i uvjetima skladištenja hrane.

Potrošači mogu obratiti pažnju na pravilno skladištenje hrane kod kuće (hladno, suho i prozračno), birati proizvode od pouzdanih proizvođača i trgovina te redovito provjeravati obavijesti o opozivima.

Za industriju i distributere je ključno osigurati odgovarajuće uvjete skladištenja i sušenja poljoprivrednih proizvoda, kao i provoditi redovite analize prisutnosti OTA-e i drugih mikotoksina kako bi se smanjili rizici za krajnje korisnike. 

Pročitajte i ove članke:

• Zašto sve češće čitamo o povlačenju proizvoda s polica trgovina? Evo kako znati koja je hrana sigurna za ljudsko zdravlje
• Kako znati je li piletina pokvarena? Tri su glavna pravila
• Što je HICC, opasni sastojak u parfemu koji se povlači?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Postala je trenutni hit

Banana dijeta za mršavljenje: Imamo jelovnik i iskustva

• Kristina Žuna
• 6 min čitanja

• mikotoksin
• Okratoksin A
• plijesan u hrani