Svijet je trenutno u borbi s novim koronavirusom otkrivenim u Kini krajem 2019. godine. Virus je nazvan SARS-CoV-2, a bolest uzrokovana njime COVID-19 (Coronavirus disease 2019).

Većini je prva asocijacija na ovu situaciju SARS (SARS-CoV-1) koji se pojavio također u Kini, ali krajem 2002. godine. 

Genetski su ta dva virusa usporediva i imaju slične karakteristike, iako je novi koronavirus i dalje velika nepoznanica za stručnjake. 

Novootkriveni koronavirus se svrstava u porodicu Coronaviridae, potporodicu Orthocoronavirinae. Radi se o RNA virusima koji su ime dobili po karakterističnoj građi zahvaljujući kojoj virusna čestica izgledom podsjeća na krunu (corona u prijevodu znači kruna).

U potporodici Orthocoronavirinae nalazi se 7 virusa koji mogu zaraziti ljude. Od njih 7, 4 zahvaćaju gornji dišni sustav i uzrokuju simptome nalik na prehladu, a kod starijih te osoba lošijeg imunološkog statusa (imunokompromitiranih) zaraza se širi i na donji dišni sustav. Preostala 3 (SARS-CoV, SARS-CoV-2 te MERS-CoV) vode do pojave epidemija, također zahvaćajući dišni sustav.

SARS-CoV-2 dobio je ime zbog podudarnosti nukleotida (osnovne strukturne jedinice nukleinskih kiselina) s od prije poznatim SARS-CoV i SARS-like-CoVZXC21 koji je izoliran iz šišmiša. Upravo ova sličnost upućuje vjerojatnost evolucije virusa iz soja šišmiša, odnosno da su šišmiši prirodni domaćini. Ipak, još uvijek nije utvrđen točan izvor infekcije.

Koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) prenose deve. Pojavio se 2012. godine, u Saudijskoj Arabiji. Zahvatio je više od 20 država i oko 2500 ljudi. Umrla je svaka treća oboljela osoba.

SARS-CoV-1 prenose cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama, iako se smatra da je cibetka zaražena od strane šišmiša.

Sličnost je očita i u načinu prijenosa. Obje bolesti se prenose kapljičnim putem – direktno kašljanjem ili kihanjem te indirektno diranjem inficiranih površina rukama kojima se onda diraju sluznice oka, nosa, ustiju koje se smatraju ulaznim mjestom virusa u organizam. Također, receptori koji se nalaze u donjim dišnim putevima (ACE-2) ciljni su receptori i za SARS-CoV-1 i za SARS-CoV-2.

Jednako im je i prosječno vrijeme inkubacije (oko 5 dana). Međutim, inkubacija SARS-CoV-2 traje čak i do 2 tjedna što je nezgodno s obzirom na to da je osoba zarazna i prije izbijanja simptoma. 

Zajednički su i rizični čimbenici koji su povezani s pojavom teže kliničke slike. Rizične su osobe:

• starije životne dobi,
• osobe koje boluju od kardiovaskularnih, zloćudnih i kroničnih respiratornih bolesti,
• osobe koje boluju od šećerne bolesti,
• osobe koje imaju povišeni krvni tlak (hipertenziju).

U oba slučaja će u navedenim ugroženim skupinama moguć ishod biti razvoj sindroma akutnog respiracijskog distresa (SARS je skraćenica od Severe Acute Respiratory Syndrome, u prijevodu teški akutni respiratorni sindrom).

Međutim, ovdje sličnost završava jer je razvoj epidemije drukčiji. 

U studenom 2002. u Kini se pojavio SARS-CoV-1. Bolest se brzo širila te je do srpnja 2003. zabilježeno više od 8000 slučajeva u 26 zemalja. Unatoč tome što je 26 zemalja prijavilo zaražene, velika većina slučajeva je bila u 5 područja, a to su Kina, Tajvan, Hong Kong, Singapur i Toronto. Zabilježena su 774 smrtna slučaja.

Epidemija je obuzdana u srpnju 2003. godine zahvaljujući brzoj izolaciji pacijenata, samoizolaciji kontakata te karantenom čitave zajednice na nekim područjima.

Mjere su, dakle, nalik ovima koje se trenutno provode, a razlog relativno brzog obuzdavanja epidemije je taj što se SARS-CoV-1, kao što tvrdi epidemiolog Igor Rudan, širi na druge tek nakon izbijanja simptoma. Za razliku od toga, u slučaju SARS-CoV-2 osoba je zarazna i za vrijeme inkubacije, odnosno 1 – 2 dana prije izbijanja simptoma zbog čega je moguće zarazu proširiti na puno veći broj ljudi.

Prvi slučajevi zaraze novim koronavirusom su se javili početkom 12. mjeseca 2019. godine te se vežu s tržnicom u Wuhanu u kineskoj provinciji Hubei. Došlo je do izuzetno brzog širenja te je Svjetska zdravstvena organizacija 30. 01. 2020. proglasila svjetsku javnozdravstvenu sigurnosnu prijetnju, a 10. 03. 2020. globalnu pandemiju.

Do tjedna objavljivanja ovog članka, novootkriveni koronavirus zahvaća 204 zemlje, oboljelo je više od milijun ljudi, a umrlo više od 50 000. S obzirom na to da se brojka neprestano mijenja, stvarno stanje možete pratiti ovdje.

Iako je mortalitet u općoj populaciji u slučaju COVID-19 je za sada niži nego kod SARS-a, COVID-19 je do sada usmrtio puno više ljudi zbog puno veće raširenosti bolesti. Značajan je problem i zagušenost zdravstvenog sustava zbog brzorastućeg i velikog broja ljudi zahvaćenih ovom bolesti. 

S obzirom na to da se radi nečem novom, prisutne su brojne nejasnoće te je zbog toga, kao i zbog globalne raširenosti, bitno ozbiljno shvatiti upute te se istih i pridržavati. 

Više informacija o koronavirusu potražite ovdje.

• COVID-19
• koronavirus
• MERS
• sars

Učitaj više izvora