Znanstvenici otkrili: Lijekovi za ADHD ne djeluju onako kako smo mislili!

često propisivani lijekovi za ADHD ne djeluju primarno na centre pažnje u mozgu, kako se dugo vjerovalo

Nova znanstvena studija donosi zanimljive uvide o tome kako lijekovi za ADHD zapravo djeluju na mozak. Umjesto da izravno “pojačavaju koncentraciju”, čini se da pomažu na drugačiji – i možda važniji – način.

Ova otkrića mogla bi promijeniti pristup liječenju i boljem razumijevanju poremećaja pažnje i hiperaktivnosti.

Kako lijekovi za ADHD stvarno djeluju na mozak?

Prema novoj studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Cell, često propisivani lijekovi za ADHD ne djeluju primarno na centre pažnje u mozgu, kako se dugo vjerovalo.

Umjesto toga, oni najviše utječu na moždane sustave povezane s budnošću, motivacijom i nagradom.

Istraživači s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington u St. Louisu otkrili su da ovi lijekovi potiču obrasce moždane aktivnosti slične onima koji se javljaju tijekom kvalitetnog sna – a upravo je san područje s kojim osobe s ADHD-om često imaju poteškoća.

Drugim riječima, stimulansi ne poboljšavaju koncentraciju izravno, već vas čine budnijima, zainteresiranijima i mentalno “prisutnima”, što potom prirodno olakšava usmjeravanje pažnje.

Zašto je ovo važno otkriće?

Dosadašnje teorije polazile su od pretpostavke da lijekovi za ADHD izravno “popravljaju” sustave pažnje u mozgu. No, prema riječima dr. Benjamina Kaya, dječjeg neurologa i jednog od autora studije, to zapravo nije slučaj.

On objašnjava da se poboljšanje pažnje događa kao sekundarni učinak – dijete ili odrasla osoba je budnija i doživljava zadatak kao zanimljiviji ili nagrađujući, pa se samim time može dulje i lakše usredotočiti.

Psihijatrica dr. Grace Cheney sa Sveučilišta Stanford, koja nije sudjelovala u istraživanju, za Medical News Today ističe da ova studija potvrđuje ono što kliničari već dugo primjećuju u praksi. Lijekovi ne djeluju mehanički na pažnju, već pomažu mozgu da uđe u stanje veće angažiranosti i motivacije.

Što je studija pokazala u praksi?

Znanstvenici su analizirali podatke gotovo 5.800 djece u dobi 8 – 11 godina, koristeći snimke mozga u mirovanju (MR). Usporedili su djecu koja su na dan snimanja uzimala stimulativne lijekove s onima koja nisu.

Rezultati su pokazali povećanu aktivnost u dijelovima mozga povezanim s budnošću i razinom pobuđenosti, ali ne i u klasičnim centrima pažnje.

Jedan od autora studije, dr. Nico Dosenbach, slikovito je objasnio da stimulansi “unaprijed nagrađuju mozak”, omogućujući vam da se dulje zadržite na zadacima koji vam inače nisu zanimljivi – poput predmeta koji vam je najmanje drag u školi.

stimulansi za ADHD ne poboljšavaju koncentraciju izravno, već vas čine budnijima, zainteresiranijima i mentalno prisutnima
FOTO: Shutterstock

Što to znači za liječenje ADHD-a?

Ovi nalazi mogu pomoći liječnicima da jasnije objasne što možete očekivati od terapije lijekovima. Umjesto obećanja “bolje koncentracije“, realnije je reći da lijekovi povećavaju budnost, motivaciju i sposobnost ustrajanja u zadacima koji vam nisu prirodno privlačni.

Dr. Cheney često koristi metaforu bicikla – svakodnevni, dosadni zadaci osobama s ADHD-om djeluju poput vrlo strme uzbrdice. Lijekovi ne pedaliraju umjesto vas, ali značajno smanjuju nagib. Vi i dalje morate uložiti trud, ali početak i održavanje tempa postaju lakši.

Uloga sna kod ADHD-a

Istraživači posebno naglašavaju važnost kvalitetnog sna. Oblici moždane aktivnosti koji se javljaju uz terapiju stimulansima slični su onima kod osoba koje su dobro odmorene.

To znači da san ima ključnu ulogu u pažnji i kognitivnom funkcioniranju – kako kod djece, tako i kod odraslih, bez obzira na dijagnozu ADHD-a. Redovit i kvalitetan san nije dodatak terapiji, već njezin temelj.

Što trebate znati o ADHD-u?

ADHD je neurološki poremećaj koji otežava održavanje pažnje, kontrolu impulsa i mirno sjedenje kroz dulje vrijeme. Najčešće se javlja u tri oblika:

  • nepažnja
  • hiperaktivno-impulzivni tip
  • kombinirani tip.

Simptomi mogu uključivati sanjarenje, česte pogreške iz nepažnje, gubljenje stvari, nemir, pretjerano kretanje, tapkanje rukama ili stopalima i poteškoće s organizacijom.

Osim lijekova, važnu ulogu imaju bihevioralna terapija, savjetovanje i strategije u svakodnevnom životu – poput jasnog rasporeda, razbijanja velikih zadataka na manje, dosljednih pravila i smanjenja ometajućih čimbenika.

Kako ističu stručnjaci, lijekovi su samo jedan dio slagalice. Podrška kod kuće i u školi, uz prilagodbe okruženja, ključna je za dugoročni uspjeh.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Mills, D. (2026). ADHD Drugs Like Adderall May Work Differently Than Previously ThoughtMedical News Today.
  2. Kay, B. P. i sur. (2025). Stimulant medications affect arousal and reward, not attention networksCell, 188(26): 7529–7546.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu