Sve više se koriste, ali i zabrinjavaju: Halucinogeni povezani s teškim poremećajima raspoloženja

osobe koje završe u bolnici zbog uzimanja halucinogena imaju šest puta veću vjerojatnost da će tijekom sljedećih nekoliko godina dobiti dijagnozu manije

Loše iskustvo sa psihoaktivnim tvarima moglo bi imati trajne posljedice na vaše raspoloženje, upozoravaju istraživači.

Prema rezultatima objavljenim 2. prosinca u časopisu PLOS Medicine, osobe koje završe u bolnici zbog uzimanja halucinogena imaju šest puta veću vjerojatnost da će tijekom sljedećih nekoliko godina dobiti dijagnozu manije.

Voditelj studije dr. Daniel Myran iz kanadskog North York General Hospitala ističe:

Naše je istraživanje pokazalo snažnu povezanost između uporabe halucinogena koja zahtijeva hitnu medicinsku skrb i povećanog rizika od razvoja manije ili bipolarnog poremećaja u budućnosti.

Halucinogene tvari poput ketamina, LSD-a i psilocibina posljednjih su godina postale sve popularnije – ne samo u rekreativnom kontekstu, nego i kao dio eksperimentalnih terapija za depresiju i posttraumatski stresni poremećaj.

No, stručnjaci naglašavaju da istodobno raste zabrinutost oko njihove moguće povezanosti s maničnim ponašanjem, osobito kod osoba koje su već pod povećanim rizikom od poremećaja raspoloženja. Dr. Myran dodaje:

Interes za korištenje halucinogena, često u kombinaciji s psihoterapijom, znatno je porastao. Naši rezultati pokazuju da uporaba ovih tvari izvan strogo kontroliranih kliničkih uvjeta može predstavljati značajan rizik za dio korisnika.

Halucinogene tvari poput ketamina, LSD-a i psilocibina posljednjih su godina postale sve popularnije
FOTO: Shutterstock

Rezultati studije

U novoj studiji istraživači su analizirali podatke gotovo 7.300 pacijenata koji su bili liječeni u bolnici ili hitnoj službi zbog uzimanja halucinogena, te ih usporedili s više od 78.000 osoba hospitaliziranih iz drugih razloga.

Pokazalo se da su pacijenti iz prve skupine imali šesterostruko veći rizik da će u sljedeće tri godine trebati liječenje manije. Također, imali su i četiri puta veću vjerojatnost da im se dijagnosticira bipolarni poremećaj.

Rizici su bili usporedivi s onima koji se uočavaju kod osoba hospitaliziranih zbog prekomjerne uporabe kanabisa.

Ipak, istraživači smatraju da halucinogeni vjerojatno ne uzrokuju izravno kasnije manične epizode, već mogu “otkriti” već postojeće, ali prethodno neprepoznate poremećaje raspoloženja.

Dr. Marco Solmi sa Sveučilišta u Ottawi zaključuje:

Naši nalazi popunjavaju važan prostor u razumijevanju složenog odnosa između terapeutskih učinaka i sigurnosnog profila halucinogena. Buduća istraživanja trebala bi utvrditi koji čimbenici određuju hoće li uporaba ovih tvari imati povoljan ili štetan učinak na pojedinca.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu