Tijekom prošle godine u Republici Hrvatskoj samoubojstvo je izvršilo 529 osoba, a u EU-u izvršeno je ukupno čak oko 46.000 suicida. Prema statistici Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj su tijekom prošle godine od ukupno 529 osoba žene izvršile 128, a muškarci 401 samoubojstvo.

U dobnim skupinama 0 – 25 godina (djeca i mladi) bilo je 38 izvršenih suicida, što je porast od 52 % u odnosu na prethodnu godinu. U ostalim dobnim skupinama došlo je do određenog smanjenja stope. Od svih dobnih skupina najviše su suicida izvršile osobe iznad 65 godina, njih čak 192, što predstavlja 36,29 % od ukupnog broja suicida u Republici Hrvatskoj.

Od svih policijskih uprava daleko je najveći broj izvršenih samoubojstava zabilježila PU zagrebačka, njih 114, dok drugo mjesto zauzima PU primorsko-goranska s 42 izvršena samoubojstva, čime je prestigla PU osječko-baranjsku, koja je godinu ranije držala drugo mjesto.

Ove podatke prenijela nam je Udruga Životna linija, čiji predsjednik Tin Pongrac za naš portal otkriva kako pomoći ljudima koji su potonuli u najmračnije kutke svojih misli.

Život kao neizvjesno, ali vrijedno putovanje

Život je, sa svim svojim radostima i neizvjesnostima, putovanje kao nijedno drugo. To je zagonetna tapiserija protkana nitima radosti i tuge, ljubavi i gubitka, trijumfa i nevolja. Svaki pojedinac svira jedinstvenu notu i pridonosi bogatstvu našeg zajedničkog ljudskog iskustva. Ipak, usred kakofonije svakodnevnog života, lako je previdjeti duboku ljepotu i vrijednost koja se nalazi u njemu.

Svjesni smo da životni put nije uvijek lagan uspon, a ponekad se pojedinci nađu zarobljeni u najtamnijim kutcima svoje psihe, boreći se s emocijama koje prijete pomračiti svaki osjećaj svrhe. Upravo u ovim trenucima očaja moramo okupiti našu kolektivnu snagu, suosjećanje i mudrost kako bismo one kojima je potrebno uputili natrag prema svjetlu.

Što je u životu vrijedno življenja?

Život je vrijedan življenja zbog mnoštva iskustava koje nudi. Od radosti smijeha s prijateljima do zadovoljstva ostvarenjem osobnih ciljeva, život je pun trenutaka koji ga čine smislenim. Ljubav, odnosi, osobni razvoj i potraga za strastima vrijedni su življenja.

Na pitanje “Što je u životu vrijedno življenja?” Pongrac odgovara:

U prvom redu empatija (suosjećanje), altruizam, pomaganje drugima (osobito slabijima) i humanost.

Kako posvetiti više pažnje lijepim stvarima u životu?

Kako biste više pažnje posvetili lijepim aspektima života, prakticirajte sabranost i zahvalnost. Započnite tako što ćete svaki dan odvojiti trenutak za razmišljanje o tome na čemu ste zahvalni. To vam može pomoći da promijenite fokus s negativnosti na pozitivnost.

Okružite se ljudima koji vas inspiriraju i podižu, bavite se aktivnostima koje vam donose radost i odvojite vrijeme za prirodu, umjetnost i brigu o sebi. Njegovanje pozitivnog načina razmišljanja može vam pomoći da cijenite ljepotu koja postoji u svakodnevnom životu.

Pongrac dodaje:

Važno je uvidjeti vlastite vrijednosti i kvalitete, tj. načine na koji svijet činimo boljim mjestom za život svih ljudi. Dugoročno to donosi najveće zadovoljstvo sobom. Isto tako, važno je vrednovati i njegovati emocionalne odnose s bliskim osobama koje nam to uzvraćaju.

Kako vratiti nadu u život?

Vraćanje nade u nečiji život može biti izazovno, ali ključno je ponuditi podršku i razumijevanje. Slušajte bez prosuđivanja i dopustite im da izraze svoje osjećaje. Potaknite ih da potraže stručnu pomoć od terapeuta ili savjetnika koji su specijalizirani za mentalno zdravlje. Podsjetite ih na njihove snage, postignuća i ljude kojima je stalo do njih. Potaknite ih da postave male, dostižne ciljeve i budite tu da podržite njihov napredak.

Pongrac ističe:

Potrebno je osobi dati emocionalnu podršku i vrijeme da se oporavi. Ponekad se depresivnim i suicidalnim ljudima čini da je izgubljena svaka nada. Ako ih pretjerano pokušamo uvjeriti u suprotno, često ćemo proizvesti kontrareakciju. Zbog toga je potrebno s takvim osobama imati strpljenja i pružiti im priliku da se oporave od traume i da im se, uz naše suosjećanje i podršku, vrati osjećaj da je svijet sigurno mjesto, na kojem postoje dobri ljudi kojima je stalo do njih.

Kao član obitelji, prijatelj ili kolega, Pongrac navodi nekoliko stvari koje možete učiniti kada shvatite da vam je bliska osoba razmišljala o tome da oduzme vlastiti život:

• održavajte kontakt s njom
• možete razgovarati s njom o svemu, uključujući i suicidalne misli, ali ne razgovarajte o načinu izvršenja suicida (u tom slučaju skrenite na drugu temu)
• nudite joj razne izlaze (posao, grupa, druženja, prijatelji, obitelj)
• suosjećajte s njom
• dobro je da više osoba razgovara s njom (npr. vi i još netko)
• ponudite joj otvoreno opciju kratke psihijatrijske pomoći
• dajte joj do znanja da vam je stalo do nje i da nije sama.

Što nikada ne bismo trebali reći suicidnoj osobi?

Pongrac navodi da se suicidalnu osobu nikako ne smije:

• omalovažavati
• ignorirati
• stigmatizirati
• posramljivati
• uspoređivati s drugima
• izolirati.

Primjerice, nikada nemojte govoriti stvari poput:

• “Nije tako loše kao što misliš.”
• “Samo se trgni.”
• “Sebičan si. “
• “Samo tražiš pozornost.”
• “Drugima je gore. “

Takve izjave mogu dodatno izolirati i obeshrabriti pojedinca. Umjesto toga, izrazite svoju zabrinutost, ponudite podršku i potaknite ih da potraže stručnu pomoć.

Šale na račun samoubojstva

Kultura internetskih memeova često normalizira i desenzibilizira ozbiljne probleme, uključujući samoubojstvo. Šale o samoubojstvu mogu biti nevjerojatno štetne za pojedince koji se već bore s mislima o okončanju života, pogotovo ako su zlonamjerne i ponižavajuće. Ove šale mogu pojačati osjećaj beznađa, izoliranosti i uvjerenje da drugi njihovu bol ne shvaćaju ozbiljno.

Pongrac to komentira ovako:

Šale o samoubojstvu utječu na pojedince ovisno o tome jesu li to zlonamjerne i ponižavajuće poruke. Takve poruke silno negativno utječu. S druge strane, samo govorenje o suicidu u smislu upozorenja ili emocionalne prorade ne mora nužno biti loše. Dapače, može pružiti primjer da i drugi oko nas prolaze slične emocionalne izazove i da postoji potreba da se o takvim stvarima razgovara i da se prorađuju verbalno ili simbolički, bez potrebe za stvarnim izvršenjem suicida.

Udruga Životna linija – potražite potrebnu pomoć

Budući da je osnovana s ciljem da pomogne ljudima, vizija Udruge Životna linija je povećanje kvalitete života depresivnih i suicidalnih osoba na području Republike Hrvatske. Predsjednik Udruge tvrdi da je njihov najveći izazov nedostatak empatije u društvu za tu temu, naročito među političarima i osobama na položajima.

Uvijek im se možete obratiti na e-adresu pomoc@pomoc.hr kako bi vam preporučili najbolje psihijatre, psihologe, psihoterapeute i ostale stručnjake za mentalno zdravlje.

Pongrac za kraj poručuje:

Suicid je moguće spriječiti. Svaki se problem s vremenom može riješiti.

Pročitajte i ove članke:

• Narušeno mentalno zdravlje: Psihologinja otkriva upozoravajuće simptome i kako sačuvati mentalno zdravlje
• Simptomi depresije: Svaki znak treba ozbiljno shvatiti! Evo koji su i što učiniti ako sumnjate da imate depresiju
• Razbijamo “tabu” odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Recepti za doručak, ručak i večeru

Jelovnik za masnu jetru: Nutricionistica otkriva kako trebaju izgledati obroci

• Zrinka Babić
• 7 min čitanja

• Centar za krizna stanja i prevenciju suicida
• prevencija samoubojstva
• samoubojstvo
• savjeti
• suicid
• Udruga Životna linija