Selfie je autoportretna fotografija ili autofotografija koja se obično dijeli putem društvenih mreža. Iako su ljudi oduvijek voljeli fotografirati sebe i druge ljude, sa selfie kamerom to je dovelo do ekstremnog učinka.

Selfie je postao vrlo zanimljiva tema za istraživače kojima je popularnost autofotografija otvorila istraživačke probleme utjecaja autofotografije na mentalno zdravlje mladih i odraslih.

Iako na prvi pogled selfie ne predstavlja ništa značajno, zanimljivo je da mnogi ne znaju da je pretjerano snimanje selfija uzrokovalo smrtonosne nesreće u posljednjih nekoliko godina, a pronađena je i snažna veza između autofotografije te narcisoidnosti, manjka samopoštovanja, usamljenosti, depresije i brojnih drugih problema povezanih s mentalnim zdravljem.

Kada je selfie postao popularan?

Selfie je izvedenica engleske imenice “self”, a u psihologiji se pojam selfa odnosi na ono što mislimo o sebi, ono što nam se sviđa ili ne sviđa uključujući i sve psihološke karakteristike koje posjedujemo. Selfie dobiva veliku popularnost među mlađom generacijom društvenih mreža, a postao je toliko popularan da je uključen u engleski rječnik 2013. godine.

Izumom selfie kamere na pametnim telefonima snimanje selfie fotografija postalo je dostupno mnogima, a ujedno je i popularnost društvenih mreža utjecala na zastupljenost i učestalost snimanja autofotografija. Mnoge korisnike društvenih mreža karakterizira uživanje u samoizražavanju kroz mnoštvo dostupnih sredstava, a jedan od načina samoizražavanja je danas postalo i snimanje autofotografije koje obično podržavaju ostali korisnici društvenih mreža.

Zašto ljudi snimaju selfije?

Korištenje selfija, koje je povezano sa samopredstavljanjem na društvenim mrežama, ubrzo je postalo cyber kultura te sociokulturalni fenomen.

Godine 2014., na internetu se pojavila zanimljiva priča koja je tvrdila da je Američka psihijatrijska udruga (APA) klasificirala “selfitis” kao novi mentalni poremećaj. Prema autoru članka, organizacija je definirala selfitis kao opsesivno-kompulzivnu želju autofotografiranja i objavljivanja na društvenim mrežama kao oblik nadoknađivanja nedostatka samopoštovanja i popunjavanje praznine u privatnom životu osobe.

Isti je članak također istaknuo da postoje tri razine poremećaja:

• granični (fotografiranje sebe barem tri puta dnevno, ali bez objavljivanja na društvenim mrežama),
• akutni (fotografiranje sebe najmanje tri puta dnevno i objavljivanje fotografija na društvenim mrežama) te
• kronični (nekontrolirani poriv za autofotografijama i objavljivanje istih na društvenim mrežama više od šest puta dnevno).

Iako je članak objavljen na brojnim stranicama diljem svijeta, ubrzo se ustanovilo da je riječ o lažnim informacijama te da “selfitis” ne postoji kao klasificirani mentalni problem. Međutim, istraživačima su ove informacije bile poticaj za ispitivanje postoji li zaista kakva vjerodostojnost tvrdnji da autofotografiranje može biti dugotrajno i potencijalno opsesivno ponašanje.

Tako su istraživači razvili skalu vezanu za korištenje autofografija u kojoj su od ispitanika dobili šest glavnih razloga zašto snimaju selfije:

• društvena konkurencija – kako bi dobili više prijatelja i pratitelja na društvenim mrežama,
• traženje pažnje – kako bi zadobili više pozornosti od strane drugih ljudi,
• jačanje samopouzdanja – kako bi imali pozitivnije mišljenje o sebi,
• predstavljanje okoline – snimanje autofotografija na određenim mjestima u prirodi kako bi se osjećali dobro i pokazivali drugima,
• modifikacija raspoloženja – kako bi se osjećali bolje i poboljšali raspoloženje,
• subjektivna usklađenost – kako bi se uklopili u društvenu zajednicu.

Rezultati istraživanja su pokazali da su osobe koje pretjerano snimaju i objavljuju selfije češće motivirane za takvo ponašanje zbog traženja pažnje, predstavljanja okoline te društvene konkurencije. No, postoji daljnja potreba za provođenjem istraživanja u ovom području kako bi se bolje moglo razumjeti zašto ljudi razvijaju ovo potencijalno opsesivno ponašanje te što se može učiniti kako bi se pomoglo onima koji su zaista otišli u smjeru pretjeranog snimanja selfija.

Važno je naglasiti i da istraživanja ne upućuju na to da je selfitis mentalni poremećaj već stanje koje zahtijeva dublju analizu kako bi se u potpunosti procijenili psihosocijalni učinci koje ponašanje može imati na pojedinca.

Opasnosti pretjeranog snimanja selfija

Istraživanja su pokazala da pretjerano korištenje selfija na društvenim mrežama predstavlja rizike za mentalno zdravlje kao što su: narcisoidnost, anoreksija, stres i neki poremećaji ličnosti te bolesti uzrokovane promjenom načina života (sjedilački način života i promjene u prehrambenim navikama) poput dijabetesa i pretilosti.

Nadalje, postoji zabrinutost za psihičku i fizičku dobrobit mladih ljudi koji pretjerano koriste društvene mreže. Roditelji, učitelji i liječnici se žale na pogoršanje psihičkog zdravstvenog stanja mladih, negativne promjene u načinu života i prehrambenim navikama te lošu akademsku uspješnost i popustljivost u nekim devijantnim ponašanjima.

Naime, zbog različitih kriterija ljepote na društvenim mrežama, mladi se upuštaju u rizična ponašanja kako bi poboljšali svoj izgled i samoprezentaciju drugima, ali istovremeno ugrožavaju vlastito zdravlje (npr. prekomjerno izlaganje suncu zbog dobivanja poželjne preplanulosti, prekomjerno upuštanje u dijete zbog mršavijeg izgleda tijela itd.).

Zdravlje se u ovom kontekstu odnosi i na psihičko i na fizičko stanje zato što mladi ujedno potiču i psihičke probleme. Primjerice, prekomjerno upuštanje u dijete kako bi se zadobila željena verzija mršavosti može utjecati na razvoj poremećaja u prehrani (npr. anoreksija i bulimija) te brojnih drugih poremećaja.

Mladi koji u virtualnom svijetu stvaraju određenu nerealnu sliku o sebi mogu pasti u stanje ozbiljne depresije kada u susretu sa stvarnim svijetom uoče rascjep između stvarne slike o sebi i one koju su stvorili na društvenim mrežama.

Stručnjaci također tvrde da pretjerano snimanje selfija na društvenim mrežama dovodi do narcisoidnog poremećaja ličnosti, a drugi čak tvrde da je korištenje društvenih medija samo po sebi rizičan faktor nastanka narcisoidnosti o čemu možete više pročitati ovdje.

Nadalje, studija iz 2013. godine je analiziranjem autofotografija na Facebooku uočila da ljudi koji postavljaju više selfija imaju površne odnose s drugim ljudima te da se općenito osjećaju usamljeno u vlastitoj društvenoj zajednici.

Je li snimanje selfija zaista opasno za zdravlje?

Korištenje selfija na društvenim mrežama nedvojbeno postaje sve popularnije, osobito među mladima. Osim što je alat za društvenu interakciju na društvenim mrežama, snimanje selfija potencijalno postaje socijalni i politički alat za diplomaciju te za poslovna poduzeća, ali i za podizanje popularnosti filmskih glumaca, modela, sportaša itd.

Ono što su studije potvrdile jest činjenica da snimanje selfija nije nikakav poremećaj niti bolest, ali je potencijalno rizično za zdravlje ako se osoba ne zna kontrolirati. Narcisoidnost, virtualno nasilje, nisko samopoštovanje, depresija, loše prehrambene navike i poremećaji u prehrani su samo neki od zdravstvenih rizika koji se često pripisuju pretjeranom snimanju i objavljivanju selfija na društvenim mrežama.

Naravno, postoje ljudi koji vole snimati selfije, ali kako bi zabilježili trenutke i imali ih za vlastitu arhivu uspomena. No, svakodnevno i mnogobrojno objavljivanje selfija na društvenim mrežama nije zanemarivo, posebno ako pojedinci koji su skloni takvim ponašanjima i u drugim segmentima života pokazuju određene probleme i poteškoće. Tada je nužno reagirati i provjeriti je li u pitanju začetak ozbiljnijeg poremećaja kako bi se na vrijeme moglo intervenirati te spriječiti razvoj daljnjih problema.

• mentalno zdravlje
• selfie
• selfitis

Učitaj više izvora