Multipla skleroza (MS) poznata je kao bolest koja najčešće narušava pokretljivost, ali novo istraživanje pokazuje da postoji podtip koji prvenstveno pogađa mozak i razmišljanje, dok motoričke funkcije ostaju očuvane.

Ovaj nalaz otvara važno pitanje – prepoznaje li se dovoljno rano kako MS utječe na pamćenje, pažnju i sposobnost rješavanja problema?

Novi podtip MS-a – kognitivna oštećenja bez gubitka pokreta

Istraživači su identificirali do sada neprepoznat podtip MS-a koji uzrokuje značajne kognitivne poteškoće, ali ne i ozbiljna motorička oštećenja.

Budući da se u kliničkoj praksi naglasak često stavlja na poteškoće pri hodu, osobe s ovim oblikom bolesti nerijetko dobiju pogrešnu informaciju da je njihova bolest “stabilna” ili “benigna”.

Dr. Annalaura Lerede s King’s Collegea u Londonu za Everyday Health je istaknula:

Još uvijek ne znamo poboljšavaju li standardne terapije za MS i kognitivne funkcije te jesu li jednako učinkovite kod osoba s izraženim kognitivnim simptomima.

Testiranje kognitivnih simptoma od kuće

Kako bi bolje procijenili ovaj problem, istraživači su razvili online platformu Cognitron, putem koje više od tri tisuće osoba s MS-om kod kuće rješavalo zadatke usmjerene na pamćenje, pažnju, brzinu reakcije, rješavanje problema i jezične sposobnosti.

Primjeri zadataka uključivali su:

• pamćenje riječi i slika
• prepoznavanje boja i riječi prema promjenjivim pravilima
• rješavanje slagalica s nedostajućim dijelovima
• jezične i vokabularne zadatke.

Rezultati su potom uspoređeni s klasičnim testovima provedenim uživo, čime je potvrđena njihova pouzdanost.

Skupina bolesnika koja ostaje neprepoznata

Analizom rezultata otkrivena su četiri glavna obrasca simptoma, a posebno se istaknula skupina koja čini oko 26 % ispitanika – osobe s izraženim kognitivnim problemima, ali bez značajnijih motoričkih poteškoća.

Ovaj obrazac pojavljivao se u svim dobnim skupinama i fazama bolesti, što znači da kognitivne smetnje mogu nastati vrlo rano i trajati kroz vrijeme.

Kako ističu autori, budući da ti pacijenti nemaju očite probleme s kretanjem, njihovi se simptomi često ne prepoznaju ili im se ne pridaje dovoljno pažnje.

Zašto je teško dijagnosticirati ovaj oblik MS-a?

Uobičajene ljestvice za procjenu bolesti, poput EDSS-a, gotovo isključivo se fokusiraju na pokretljivost i hodanje, dok kognitivne poteškoće ostaju u drugom planu. Osim toga, klasično neuropsihološko testiranje traje satima i često je teško dostupno.

Prema mišljenju stručnjaka, nova online metoda je jeftina, brza i lako dostupna, a mogla bi omogućiti bolesnicima da sami prate svoje stanje i dobiju objektivan dokaz o svojim kognitivnim problemima koji bi potom mogli podijeliti s liječnicima.

Što ovo znači za budućnost liječenja?

Za oboljele od MS-a ovo otkriće znači da bi se u budućnosti moglo preciznije mjeriti i pratiti kognitivne funkcije, ne samo motoričke simptome. To bi moglo poboljšati ishode liječenja, ali i pomoći u ranijem otkrivanju bolesti.

Cilj je da test postane alat koji će koristiti i pacijenti i liječnici, uz izvještaje koji će olakšati donošenje odluka o terapiji, kaže dr. Lerede.

Istraživači sada žele proširiti testiranje u različite europske zemlje i povezati rezultate s nalazima moždane patologije pomoću snimanja mozga.

Pročitajte i ove članke:

• Multipla skleroza i životni vijek: Koliko žive oboljeli?
• Umor i multipla skleroza: Što trebate znati?
• 7 self-help savjeta za osobe oboljele od multiple skleroze.

 

• istraživanje
• multipla skleroza
• novi podtip multiple skleroze

Učitaj više izvora